Kod ponovnoga određivanja mirovine nakon zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 96/25) pravi razliku između korisnika prijevremenih starosnih mirovina i starosnih mirovina te invalidskih mirovina. Pokušat ćemo pojasniti kada se i u kojim slučajevima ostvaruju prava na ponovno određivanje starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, određene nelogičnosti i nepravde vezane uz uskraćivanje bonifikacija za duži rad. Ponovno određivanje invalidskih mirovina objasnit ćemo drugom prigodom.
Zakon u članku 101. st. 1. propisuje: »Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje ostvariti pravo na novu prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu odnosno starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža za novu prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovome Zakonu.«
Ta odredba propisuje pravo na ponovno određivanje mirovine svakomu korisniku bilo koje prijevremene starosne mirovine pod uvjetom da je nakon prvoga umirovljenja ostvario najmanje jednu godinu »staža osiguranja«.
Dakle ta zakonska odredba dopušta ponovno ostvarivanje svih vrsta starosnih mirovina u slučajevima zaposlenja nakon umirovljenja, pod uvjetom da su radom i osiguranjem nakon umirovljenja ispunjeni propisani uvjeti za određenu vrstu mirovine.
Glede ispunjavanja uvjeta staža valja upozoriti da ta zakonska odredba ne spominje kao uvjet »mirovinski staž«, koji je širi pojam od pojma »staža osiguranja«.
Prema tome iz formulacije »staž osiguranja« proizlazi da se to odnosi samo na staž osiguranja u efektivnom trajanju. To može biti samo efektivni staž osiguranja ostvaren u redovitom radnom odnosu (zaposlenju) ili u obavljanju djelatnosti po osnovi koje je umirovljenik ponovno osiguran na obvezno mirovinsko osiguranje. Dakle, ne uračunava se povećani staž, a ni staž za produženo osiguranje.
Ako se sa stažem osiguranja od najmanje jedne godine nakon umirovljenja (može biti pet pa i više godina) ispune uvjeti staža osiguranja i starosti propisani za priznavanje starosne mirovine, priznat će se umjesto prijevremene starosne mirovine novo pravo na starosnu mirovinu (čl. 38. – posebni uvjeti za muškarca ili čl. 172. – blaži uvjeti samo za žene) ili pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjega osiguranika (čl. 39. st. 1., 41. i 42.).
Nažalost, Zakon nije dovoljno jasan u formulaciji uvjeta »najmanje jedna godina staža osiguranja«. Naime, u praksi su mogući slučajevi da se netko u više navrata ponovno zapošljava pa tek sa svim ukupnim zapošljavanjima nakon umirovljenja ispunjava propisani uvjet od ukupno najmanje »jedne godine staža osiguranja«. Ispravnije i jasnije bi bilo da je propisano kao uvjet »najmanje dvanaest mjeseci staža osiguranja«.
Zakon u članku 101. st 3. propisuje: »Korisniku starosne mirovine može se nakon zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje odrediti nova mirovina ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu i ispunjava uvjete godina života i mirovinskog staža za starosnu mirovinu prema ovome Zakonu.«
U tim slučajevima svi korisnici starosne mirovine imaju pravo na ponovno određivanje nove starosne mirovine pod istim uvjetima kao i korisnici prijevremenih mirovina.
Bez obzira na naknadno navršen mirovinski staž i ostvarenje prava na ponovno određivanje visine nove mirovine, ne primjenjuju se novi polazni faktori na umirovljenike koji su ostvarili prava na mirovine prije 1. srpnja 2025., dakle prije stupanja na snagu sadašnjega Zakona o mirovinskom osiguranju. Posljedično tomu, za umirovljenike koji su prava na mirovine ostvarili prije 1. srpnja 2025. pa se naknadno zaposlili i takvim zaposlenjem će ostvariti staž osiguranja duži od jedne godine te ispuniti uvjete na ponovno određivanje mirovine, ostat će im i dalje isti polazni faktor koji se primjenjivao na njihovu dob u trenutku prvoga ostvarivanja prava.
Dakle ne će ostvariti pravo na posebne bonifikacije za duži rad. Ponavljamo, prema novom zakonu bonifikacije se proširuju i poopćavaju samo na buduće umirovljenike, sve uz obrazloženje da se stimulira duži ostanak u tzv. »svijetu rada« (čl. 101. st. 4., 5., 6., 7. i 8. Zakona). Samo korisnici mirovina ostvarenih nakon stupanja na snagu novoga zakona imat će pravo na bonifikacije.
