RAZOČARANJE »ŠIBENSKIM VAROŠOM« Voljeti Hrvatsku nekad i danas

Na HRT-u se počeo prikazivati dokumentarni serijal »Varoški amarcord« režisera Ivana Živkovića koji je za Večernji list rekao da je varoš »suživot gdje nema tajni«. »Kultni režiser 20. stoljeća Federico Fellini za svoj ‘Amarcord’, u slobodnom prijevodu ‘Sjećam se’, iz 1973., dobio je Oscar. Opisivao je vlastiti kraj, razuzdane, živopisne Talijane iz rodnog Riminija. U četiri nastavka dalmatinske inačice sličan je motiv. Povratak u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, gdje se miješa bijeda, siromaštvo, s opakim humorom«, rekao je redatelj. »U naslov serijala stavio sam Fellinijev kultni naslov, i nekako je i to bio imperativ da epizode obiluju humorom. Felinijevski likovi, genijalci, oriđinali. Luzeri i pobjednici. Svi u tijesnim kalama, kućama, kako zajedno odrastaju. Očevi koji su u ratno doba radili kao nadničari u poljima, majke su bile sluškinje u gradskim kućama i njihova djeca koja odrastaju na ulici.« Gledali smo prvu emisiju iz serijala koja je bila posvećena Vici Vukovu, Arsenu Dediću i Miši Kovaču u »šibenskom Varošu«. Jednostavno može se reći da je bilo razočaravajuće. Izbor gostiju koji su govorili o svoj trojici bio je primitivan, najkraće su govorili o Vici Vukovu, navodili su godine rođenja svakoga od njih, kao da je to važno. Fellini je radio filmove o mještanima s dozom humora uz svu originalnost. Iz kojega se razloga Vicu Vukova najmanje opisivalo? Tek toliko da je bio iz »šibenskoga Varoša«, a u jednom trenutku je jedna sugovornica rekla »da je učinio ono što je učinio«. Zašto se nije razjasnilo da je volio Hrvatsku i bio hrabar kad je to trebalo? Kako je započelo tako je i završilo: bezlično i za Arsena i Mišu Kovača.

Narod ga nije zaboravio

Međutim da bi se podsjetilo tko je bio Vice Vukov, treba spomenuti novinski tekst u kojem stoji »da će dobro izbrušeni belcanto biti vječna odrednica Vice Vukova«, što je postalo jasno već u njegovim tinejdžerskim danima, kad mu je kao šibenskom gimnazijalcu ponuđena uloga Janka u opereti »Ševa«.

Gledali smo prvu emisiju iz serijala koja je bila posvećena Vici Vukovu, Arsenu Dediću i Miši Kovaču u »šibenskom Varošu«. Jednostavno može se reći da je bilo razočaravajuće. Izbor gostiju koji su govorili o svoj trojici bio je primitivan, najkraće su govorili o Vici Vukovu, navodili su godine rođenja svakoga od njih, kao da je to važno.

Šest godina poslije Vukov je pjesmom »Mirno teku rijeke« osvojio prvu nagradu na tada prestižnom Opatijskom festivalu te se neviđenom brzinom ugurao u vrh jugoslavenske glazbe. Dvaput je predstavljao bivšu državu na Euroviziji prije pedeset sedam godina, a tri puta je proglašen najpopularnijim licem televizijskih ekrana. Na splitskom festivalu od 1965. do 1970. godine samo jednom ostao je bez naslova pobjednika. Na gotovo fascinantan način Vukov je pjevao i na čakavici i na kajkavštini i na čistom hrvatskom književnom jeziku. Doimao se zakletim čovjekom s mora u nezaboravnoj »Dalmatinskoj elegiji«, kao tipični Zagorac u privlačnoj »Vužgi« ili kao emotivni tamburaš u Slavonskoj »Stavi svjetiljku na prozor«, a krug zatvaraju domoljubne pjesme »Tvoja zemlja« i »Zvona moga grada«. I tako se šibenski slavuj gotovo nehotice ugurao u uzburkane političke vode. S vremenskoga odstojanja čine se gotovo bezazlenim njegove izjave u stilu: »Bila mi je posebna čast odjenuti tu krasnu hrvatsku narodnu nošnju« ili glasno izražena želja da na nekad silno popularnoj (»Pesmi leta«) pjevači iz ostalih republika ne nose bedževe na ekavici, ali takvi su istupi bili očito politička lepeza u bivšoj državi pa je krenula hajka na Vukova. Pokrenuo ju je beogradski NIN, a »štafetu« je dalje ponio Radio Sarajevo izbacivanjem iz programa pjesama sjajnoga Šibenčanina. A kad su pali Savka Dapčević Kučar i Miko Tripalo, prvaci hrvatskoga proljeća, Vukov je pritisnut prijetnjama i pretresima, tijekom turneje po Australiji donio tešku odluku o tome da pet godina živi u izgnanstvu u Parizu. Narod ga nije zaboravio, a njegov povratak dočekan je s ushitom. Tijekom 1990. godine održao je četrnaest uzastopnih koncerata u zagrebačkom »Lisinskom« i postavio rekord, koji još nije nadmašen – stoji u tekstu. Ne zaboravlja se ni to da kada je morao pjevati pred Titom u narodnoj nošnji okrenuo je pojas na hrvatsku trobojnicu. Eto to je bio Vice Vukov, o čemu nije bilo ni riječi u serijalu.

Mlade zadržavaju – pod svaku cijenu

Suočene s pravom demografskom katastrofom Slavonije, općine nastoje pronaći način kako zaustaviti trend iseljavanja i potaknuti mlade na ostanak. Općina Sibinj među prvima je izdvojila sredstva za potpore mladim obiteljima u rješavanju stambenih pitanja, i to u obliku jednokratne pomoći pri kupnji građevinskoga zemljišta ili kuće, za obnovu i rekonstrukciju kuće u kojoj već žive. Planiraju i davanje potpore za osnivanje malih tvrtki, kako piše Vedran Balen za Večernji list. »Ako netko kupuje kuću ili zemljište, od Općine može dobiti 15.000 kuna, a ako rekonstruira ili ako priključuje nekakvu infrastrukturu, 7500 kuna po obitelji. Zanimanje je veliko, ljudi nam dolaze svakodnevno. Zasad smo za tu mjeru izdvojili 200 tisuća kuna, no spremni smo, zatreba li, i povećati taj iznos«, kaže Josip Pavić, načelnik općine Sibinj.

Nove demografske mjere za mlade obitelji najavio je i načelnik Nove Kapele Ivan Šmit. U toj su općini odlučili svakoj mladoj osobi ili obitelji do 40 godina koja želi graditi ili kupiti kuću dati 30 tisuća kuna. Uvjet je da tu kuću zadrže sljedećih deset godina. Za ovu su godinu osigurali novac za deset kuća, a nagodinu planiraju sredstva za još 10 do 15 kuća.

»Svjedoci smo iseljavanja stanovništva i to jasno i glasno treba reći. Prije pet-šest godina glavni razlog odlaska bio je nedostatak posla, ali danas ljudi odlaze i zbog većih plaća, nepravde, nepoštenja… Možda ovo što dajemo i nije puno, ali je znak pažnje i poziv mladima da ostanu«, ističe Šmit. I Općina Brodski Stupnik donijela je niz mjera kojima se pomaže u rješavanju stambenoga pitanja mladih obitelji. »Činimo sve da im pokažemo da vodimo računa o njima, da imaju perspektivu ovdje i da računamo na njih. Svjesni smo da ova mjera ne će riješiti problem, ali je korak u tom smjeru«, ističe stupnički načelnik Goran Jelinić.

Isplati se ne raditi nedjeljom

O neradnoj nedjelji puno se raspravlja, a vide se i prvi rezultati. »Pevec« je prvi veliki trgovački lanac koji je podržao Hrvatski savez za nedjelju – zajednički je odgovor čelnika uprave i sindikalnoga povjerenika »Peveca« Jurice Lovrinčevića i Eugena Perića. »Potencijalni odljev kapitala odlaskom građana u kupnju nedjeljom preko granice ili pak utjecaj na turizam nedovoljni su argumenti ako im suprotstavimo obiteljsku tradiciju i brigu za maloga čovjeka. Radnu je nedjelju, čak i ako je bolje plaćena, nemoguće kompenzirati slobodnim danima u tjednu«, tvrdi Perić, a Lovrinčević podržavanje zabrane rada nedjeljom objašnjava kvalitetnijom uslugom, kakvu mogu pružiti samo zadovoljni radnici koji rade šest dana u tjednu. Iako im nedjelja godišnje nosi znatan promet od oko 150 milijuna kuna, »Pevec« je spreman na novi režim poslovanja. No ne zatvori li u nedjelju i konkurencija svoje trgovine, teško je očekivati da će on biti iznimka jer bi osim gubitka prometa stvorili i nenadoknadivu naviku odlazaka kupaca konkurenciji, tvrde iz »Peveca«. »Postoji već iskustvo kada trgovine nisu radile nedjeljom i ono je pozitivno: nakon što su se kupci naviknuli na novi ritam odlaska u trgovinu, promet je prebačen na subotu i ponedjeljak. Postoji i praksa drugih zemalja EU-a koje su ukinule ili parcijalno ukidaju rad nedjeljom, za čim bismo se trebali voditi«, kaže Lovrinčević, što prenosi Večernji list.

Napokon prepoznati pomoćnici u nastavi

Brodsko-posavska županija ponovno osigurava kvalitetu školovanja, i to onima koji najviše trebaju pomoć – učenicima s teškoćama u razvoju. U sklopu projekta pružanja pomoći u nastavi »S osmijehom u školu« u kolovozu je raspisan javni pozivi za 49 pomoćnika. Bit će to peta godina otkako županija provodi taj projekt. Razlika u odnosu na prethodne godine u tome je što su sada osigurana sredstva za realizaciju projekta u iduće četiri godine. »Zanimljivo je da imamo pet učenika koji su prije dvije godine imali neposrednu potporu i koji ove školske godine samostalno nastavljaju obrazovanje. Tako ćemo ove godine imati 54 učenika s teškoćama koji će imati svoje pomoćnike u nastavi u 18 osnovnih i tri srednje škole. Za iduće četiri godine osigurali smo 9,75 milijuna kuna, od čega osam milijuna kuna nepovratnih sredstava, kazala je Anica Vukašinović, v. d. pročelnice Upravnoga odjela za obrazovanje Brodsko-posavske županije«, prenosi Večernji list.

IZVORGlas Koncila br. 39/2018.
Prethodni članakŽUPA SV. JURJA SA ZAGORSKE STRANE MEDVEDNICE Izraženo služenje Crkvi u darivanju i volontiranju
Sljedeći članakSTOTINU ŽUPA POZVALO NA VOŽNJU BICIKLA Na misu doći na dva kotača