Radi pravilnoga shvaćanja svrhe ustavnoga sudovanja potrebno je prije svega reći ponešto o Ustavu. Ustav Republike Hrvatske objavljen je u »Narodnim novinama« br. 56/90, a nakon toga bio je mijenjan, ispravljan i dopunjavan ili su objavljivani pročišćeni tekstovi više puta (NN br. 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01 i 76/10). U Ustavu su kao temeljnom pravnom aktu svake države utvrđena i posebna načela koja moraju poštovati svi drugi zakonski akti, ali i sve pojedinačne odluke kojima se odlučuje o pravima građana. Kontrola je prepuštena Ustavnomu sudu, koji je ustrojen u skladu s posebnim Zakonom o Ustavnom sudu RH (NN 49/02) i njegovim Poslovnikom (NN br. 181/03, 16/06, 30/08, 123/09, 63/10, 19/13, 37/14, 2/15).
Ustav u odredbama o Ustavnom sudu propisuje da Ustavni sud čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnoga broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, sveučilišnih profesora pravnih znanosti i odvjetnika, na način i u postupku propisanim ustavnim zakonom.
Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, odlučuje povodom ustavnih tužba protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, ali i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeno Ustavom. Od posebne je važnosti za građane i ustavnopravna zaštita njihovih individualnih prava.
Zakonom o ustavnom sudu detaljnije se uređuju uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnoga suda.
Dakle, Ustavni sud jamči poštovanje i primjenu Ustava. Zato Ustavni sud treba biti neovisan o svim tijelima državne vlasti. Djelovanje Ustavnoga suda je javno, a sudci Ustavnoga suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Stoga sudac Ustavnoga suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Odluke i rješenja Ustavnoga suda obvezatni su i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba. To vrijedi i za sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi su dužni u okviru svojega ustavnoga i zakonskoga djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnoga suda. Ustavni sud donijet će odluku o zahtjevu za ocjenu ustavnosti u pravilu u roku od najviše godinu dana (što nije čest slučaj jer još se čeka odluka o povratu duga umirovljenicima).
Ne može svatko podnijeti zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom. Zahtjev može podnijeti samo petina zastupnika Hrvatskoga sabora, ili radno tijelo Hrvatskoga sabora, ili predsjednik Republike Hrvatske, ili Vlada za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, ili Vrhovni sud ili drugi sud (ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom). Ipak, zahtjeve može podnijeti i pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ljudskih prava i sloboda građana.
Međutim, svatko (dakle svaki građanin, pa i stranac) može podnijeti pritužbu pučkomu pravobranitelju ako smatra da su, zbog nezakonitoga ili nepravilnoga rada državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava. Osim toga, radi zaštite temeljnih ustavnih prava pučkomu pravobranitelju mogu se povjeriti i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe. Nadalje i Ustavni sud može pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.
Iznimno, svatko tko smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivoga djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, može podnijeti tužbu Ustavnomu sudu. Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj redoviti pravni put iscrpljen. Zato, ako netko smatra da mu je pogrješno ili nezakonito razrezan porez ili nije priznato pravo na mirovinu, mora se protiv takve odluke prvo žaliti, a onda voditi upravni spor, dakle završiti redoviti i zakonom propisan pravni postupak pa tek nakon tako okončana i pravomoćno dovršena postupka može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti. U protivnom bi to bilo zaobilaženje redovitoga upravnoga postupaka, a Ustavni bi sud bio nepotrebno pretrpan.
