U mjesecu u kojem se pozornost svjetske javnosti usmjerila prema progonu kršćana u Nigeriji, a uoči ovogodišnje Crvene srijede 19. studenoga – manifestacije koja upozorava na problem progona kršćana – istražili smo koliko su vjerske slobode poštovane u zemljama iz kojih dolaze tisuće stranih radnika koji danas žive i rade u Hrvatskoj. Samo ove godine, do kraja listopada, u Hrvatskoj je izdano oko 150 tisuća dozvola za boravak i rad stranim radnicima.
Uz zemlje iz okruženja poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, gotovo polovica stranih radnika dolazi iz sedam neeuropskih zemalja – Nepala, Filipina, Indije, Egipta, Uzbekistana i Bangladeša. Dok se govori o njihovu dolasku i integraciji, u tom je procesu važno upoznavanje stranih radnika i kroz vjersku dimenziju – tko su zapravo ljudi koji dolaze, u što vjeruju, koliko se slobodno može prakticirati vjera u njihovim zemljama. Konzultirali smo stoga posljednja izvješća zaklade papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji« o stanju vjerskih sloboda u svijetu.
NEPAL • Ustavna zabrana preobraćenja dovodi do uznemiravanja kršćanskih zajednica
U toj južnoazijskoj državi sa 30 milijuna stanovnika njih 66 posto su hinduisti, a kršćana je tek 5 posto i tek nešto manje muslimana. Iako Nepal deklarativno jamči vjersku slobodu, predanost sekularizmu i jednakost pred zakonom, odredbe nepalskoga ustava koje zabranjuju obraćenje dovele su do uznemiravanja kršćanskih zajednica. Od donošenja Ustava 2015. godine i promjena Kaznenoga zakona 2018. godine svećenici i laici u nekim su slučajevima i pritvoreni te javno ponižavani od strane lokalnih vladinih dužnosnika zbog navoda da prisilno obraćaju hinduiste, navodi se u izvješću »Pomoć Crkvi u nevolji«. »Zabrana obraćenja, na primjer, nameće ozbiljna ograničenja vjerskoj slobodi manjinskih skupina, ostavljajući ih ranjivima na pravno i društveno zlostavljanje od strane većinskih hinduista, ali također zadire u slobodu savjesti članova većinske zajednice«, stoji u izvješću u kojem su pobrojeni primjeri napada, uhićenja i zatvaranja kršćanskih crkava, jer zakon pogoduje hinduističkoj tradiciji.
FILIPINI • Jedina većinski katolička zemlja u čitavoj Aziji
INDIJA • U najmnogoljudnijoj državi svijeta 834 napada na kršćane u 2024. godini
Vjerski motivirano nasilje i zakonska ograničenja u posljednje dvije godine porasli su u Indiji, proširili su se zakoni protiv preobraćenja, pojačali su se masovni napadi, a crkve i kršćani suočili su se s rastućim neprijateljstvom. Hinduistička nacionalistička retorika potaknula je napetosti i podupire nekažnjavanje napadača – tako glasi zaključak stanja vjerskih sloboda za Indiju u posljednjem izdanju izvješća »Pomoć Crkvi u nevolji«. U toj najmnogoljudnijoj državi na svijetu u prošloj su godini zabilježena 834 napada na kršćane, posebno u regijama Uttar Pradesh i Chhattisgarh, što znači da je najmanje dvoje kršćana svaki dan napadnuto u zemlji zbog svoje vjere.
»Indija je primjer modela ‘hibridnoga progona’, kombinirajući pravno suzbijanje s nasiljem mase«, stoji u izvješću. Primjer takvoga postupanja dolazi iz veljače ove godine, kada su u gradu Indore katolička redovnica Sheela Savari Muthu i troje njezinih kolega pritvoreni pod neosnovanom optužbom o prisilnom vjerskom obraćenju, iako su organizirali kamp za podizanje zdravstvene i higijenske svijesti za djecu za koji su dobili prethodno službeno odobrenje. No huškanje mnoštva izazvalo je intervenciju policije. Slijedila su uhićenja redovnica, a kako su upozorili katolički biskupi Indije, očito je na djelu je alarmantni obrazac šikaniranja i izmišljenih optužaba protiv katoličkih redovnica.
EGIPAT • Postignuti su ohrabrujući koraci za zaštitu kršćana
U zemlji kolijevci civilizacije stanje vjerskih sloboda jest diskriminirajuće, ocijenila je zaklada »Pomoć Crkvi u nevolji«. Iako pretežno muslimanska, Egipat je dom najveće kršćanske zajednice u arapskom svijetu, uglavnom pravoslavnih koptskih kršćana. Nemuslimani uživaju tek slobodu bogoslužja, a ne i sveobuhvatnu vjersku slobodu. »Što se tiče kršćana postignuti su ohrabrujući koraci, uključujući odobrenje nacrta prvoga egipatskoga zakona o osobnom statusu kršćana. Štoviše, legalizacija crkava i pridruženih zgrada nastavljena je u skladu sa Zakonom o izgradnji crkava iz 2016. Ipak, kršćani, njihove crkve i njihova imovina i dalje su izloženi nasilju, posebno u ruralnim područjima. U mnogim slučajevima, izgradnja novih crkava i dalje se susreće s nasilnim protivljenjem muslimanskih ekstremista«, stoji u izvješću »Pomoć Crkvi u nevolji«. Naime, izgradnja kršćanskih crkava je opravdana jer mnogi vjernici moraju daleko putovati na bogoslužje, neki od njih moraju potrošiti do četvrtine primanja da bi autobusom doputovali do najbliže crkve.UZBEKISTAN • Strogi nadzor nad svim vjerskim praksama
Postsovjetska srednjoazijska republika u pogledu vjerske slobode ima propisan zabranjen misionarski rad (definiran kao »prisilno nametanje vjerskih stavova«), prozelitizam (»oblik misionarske aktivnosti« usmjeren na »obraćenje vjernika jedne denominacije na drugu«) te koristiti se vjerom u svrhe koje potkopavaju državni suverenitet ili potiču neprijateljstvo. Uzbekistan je posljednjih godina počeo otvorenije podupirati islam koji je većinska religija u zemlji, iako je sve donedavno država održavala strogi nadzor nad svim vjerskim praksama. Kad je riječ o Katoličkoj Crkvi, ona u Uzbekistanu djeluje na četiri jezika – ruskom, engleskom, korejskom i poljskom. Uzbekistanska katolička zajednica okuplja oko 3000 krštenih te oko 700 aktivnih članova u Taškentu, a nisu zabilježeni veći incidenti.
BANGLADEŠ • Strah od rastućega islamističkoga utjecaja
Bangladeš se odvojio od Pakistana 1971. godine i od tada se bori s pitanjem svoga identiteta. Iako sunitski islam zauzima važno mjesto u identitetskom osjećaju, mnogi stanovnici Bangladeša ponosni su i na njezine tolerantne i umjerene tradicije. Naime, u toj se zemlji održava status kontradiktornih principa, s jedne strane se islam naziva državnom religijom, a istovremeno se podržava sekularizam kao ustavna vrijednost. U praksi ta je situacija potaknula nestabilnost i diskriminaciju, manjinske vjerske zajednice izvijestile su o povećanom nasilju, ističe izvješće »Pomoć Crkvi u nevolji« i prenosi da je u jednoj godini prijavljeno više od tisuću kršenja vjerskih prava manjinskih religija.
