Svaka čovjekova odluka o tome što će kupiti, kako će se hraniti ili putovati dodaje veću ili manju emisiju stakleničkih plinova onim globalnima, odgovornima za porast globalne temperature i time prouzročene klimatske promjene. Baš svatko sudjeluje u tome i promjenom životnih navika može pomoći ili odmoći globalnim naporima da se klimatske promjene obuzdaju i porast Zemljine temperature zadrži ispod 2 Celzijeva stupnja. U suprotnom ekstremni vremenski događaji koji već pogađaju Zemlju i iza sebe ostavljaju pustoš, poput uragana, tornada, suša i poplava ili požara, u sljedećim će desetljećima biti sve češći i sve jači. Potvrdilo je to i najnovije, 6. izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljeno početkom kolovoza, koje ne ostavlja mjesto sumnji da su uzrok tomu ljudske aktivnosti.
Kako je upozorio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, to izvješće crveni je alarm za čovječanstvo: »Zvona na uzbunu su zaglušujuća. Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego što unište naš planet.« Izvješće je najopsežnije dosad, a temelji se na istraživanjima više od 14 tisuća znanstvenih publikacija. Zaključak je da ljudske aktivnosti utječu na klimatske promjene, da nikad u povijesti nisu zabilježene veće emisije ugljikova dioksida, razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, a razina leda na arktičkom moru najniže su u posljednjih 1000 godina. Klimatske promjene pogađaju sve dijelove planeta tako da se njihove posljedice već itekako osjećaju i u Hrvatskoj, a u navedenom izvješću IPCC-a u kojem su dane procjene rizika za sve dijelove svijeta Mediteran je proglašen klimatskom »žarišnom točkom« s obzirom na to da se zagrijava 20 posto brže od ostalih dijelova svijeta.
Izvješća IPCC-a objavljuju se svakih šest do sedam godina, a najnovije predstavljeno je javnosti i političarima tri mjeseca prije 26. konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (COP26) koja će se u studenom održati u Glasgowu i na kojoj bi države trebale donijeti ambiciozne planove za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Kako je rekla koautorica izvješća Sonia Seneviratne: »Pred javnost su stavljeni dokazi. Klimatska kriza već je započela i nemamo više razloga sumnjati jesu li ljudske aktivnosti povezane s globalnim zatopljenjem. Političari imaju dovoljno informacija da donesu odluke koje mogu spasiti planet. Više nemaju razloga za izgovore.«
Naime, na 21. zasjedanju stranaka Konvencije (COP21) koja je 2015. godine održana u Parizu postignut je Pariški sporazum (potpisale su ga 194 države članice) kojim su se države obvezale na smanjivanje emisija stakleničkih plinova kako bi se porast globalne temperature ograničio na znatno ispod 2 Celzijeva stupnja. Međutim, dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.
Vjetar u leđa pregovorima vođenima u Parizu 2015. godine dao je i papa Franjo objavivši encikliku »Laudato si’« o brizi za zajednički dom kojom je uputio apel svim ljudima za očuvanje planeta – da odgovore na vapaj Zemlje i siromašnih. Ove godine, uoči nove runde pregovora na COP26 oko toga kako spriječiti klimatski kaos koja će se održati u Glasgowu, papa Franjo poziva na molitvu. Upravo molitvenom nakanom za mjesec rujan papa Franjo poziva na molitvu za ekološki svjestan i održiv način života. »Odlučimo se za promjenu! Zajedno s mladima želimo prijeći na jednostavniji i ekološki prihvatljiviji stil života«, istaknuo je Papa i pozvao na molitvu za donošenje hrabrih odluka, što znači odlučivanje za jednostavan, ekološki svjesniji i održiv način života.
Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom slavio se 1. rujna, kada je započelo Vrijeme stvorenoga koje završava 4. listopada, na spomendan sv. Franje Asiškoga, zaštitnika ekologa. U povodu toga razdoblja Papa poručuje da je ono prigoda za kršćane da mole i rade za zajednički dom, a ovogodišnja je tema »Dom za sve? Obnoviti Božji oikos«. U zajedničkoj pak izjavi predsjednici CCEE-a i CEC-a u povodu Vremena stvorenoga 2021. pozivaju sve kršćane u Crkvama u Europi, u župama i crkvenim zajednicama te svaku osobu dobre volje da to vrijeme smatraju prigodom da se slavi dar stvaranja u ekumenskom duhu, ujedinjeni u molitvi i djelovanju. Također, pozivaju sve na molitvu za svjetske sastanke na vrhu koji će se održati ove jeseni, za Konferenciju UN-a o bioraznolikosti i Konferenciju UN-a o klimatskim promjenama (COP26) kako bi bili povoljna prigoda da se poduzmu potrebni koraci koje zahtijeva klimatska izvanredna situacija.
Papa Franjo će također sudjelovati na UN-ovoj konferenciji u Glasgowu, a Vatikan će 4. listopada organizirati veliko okupljanje svjetskih religijskih vođa i znanstvenika kako bi se upozorilo na važnost spomenute konferencije. Za nju se priprema i Škotska biskupska konferencija, koja je najavila uspostavu novoga »Ureda za brigu o stvorenom« koji će pozivati katolike na djelovanje, kao i pomoći škotskim biskupijama i župama u smanjivanju njihova ugljičnoga otiska, a inspiraciju za to našli su u enciklici »Laudato si’«. I brojne katoličke škole u Škotskoj pripremaju se za COP26 koji će se održati u Glasgowu pridružujući se inicijativi »Laudato si’ Schools Scotland«, proučavajući navedenu encikliku te praktične sugestije kako »ozelenjeti« škole, primjerice, da bolje recikliraju ili da se učenici više koriste javnim prijevozom. S obzirom na hrabre i odlučne odluke koje čekaju čovječanstvo, nužna je uspostava nekoga koordinacijskoga tijela, zvalo se ono ekološki uredi ili ured za cjeloviti ljudski razvoj, na razini Hrvatske biskupske konferencije. Potreban je žuran odgovor na vapaj Zemlje i vapaj siromaha. Promjena je potrebna u srcima, ali i svakodnevnom ponašanju, u kućanstvu, na poslu ili u župi.
Papa, patrijarh i canterburyjski nadbiskup zajednički zavapili svjetskim vođama
U Vremenu stvorenoga, a uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP26), papa Franjo, pravoslavni ekumenski patrijarh Bartolomej i canterburyjski nadbiskup Justin Welby prvi put zajedno su kršćanskim vjernicima uputili apel »Zajednička poruka za zaštitu života« – da poslušaju Zemljin vapaj i vapaj siromaha i odaberu život za budućnost planeta. Pozivaju vjernike da tijekom Vremena stvorenoga (od 1. rujna do 4. listopada) mole za svjetske čelnike koji će sudjelovati na COP26 u studenom u Glasgowu da donesu razborite i hrabre odluke. Također pozivaju sve ljude da preispitaju svoje ponašanje i prinesu potrebne žrtve za spas Zemlje koju nam je dao Bog. »Pred nama je stroga pravda na djelu: gubitak bioraznolikosti, degradacija okoliša i klimatske promjene neizbježne su posljedice našega djelovanja, naše pohlepe u prekomjernom iskorištavanju Zemljinih resursa. Ovaj planet to više ne može izdržati«, stoji u apelu, u kojem se ističe da je ovo kritičan trenutak o kojem ovisi budućnost naše djece i budućnost našega zajedničkoga doma. Pozivaju vjernike da surađuju i preuzmu odgovornost za to kako se koriste resursi te vode tranziciju prema pravednoj i održivoj ekonomiji.
