Društvo hrvatskih književnika proslavilo je dan hrvatske knjige, ali i 125. obljetnicu postojanja, toga u Hrvatskoj prvoga i jednoga od najstarijih udruženja profesionalnih književnika u Europi. Sjećanja su otišla do 1900. godine kada su se u prostorijama Matice hrvatske okupila 103 hrvatska književnika, kada je književnik Đuro Deželić istaknuo: »Ispunila se napokon i naša želja, da i mi, prosvjetni radnici našeg naroda, imamo svoje društvo najplemenitijom svrhom što se samo i pomislit dade.«
Danas je na čelu Društva Hrvojka Mihanović Salopek, koja je za Večernji list istaknula: »U povijesti svakog naroda važno mjesto zauzimaju udruge gdje se proučava, promiče i njeguje, a možemo reći i razvija kultura nacije, a posebno književnost kao umjetnički iskaz tog naroda. Od 1900. godine pa sve do danas svrha i uloga našeg Društva jest da se književnici druže, podupiru, te da bez obzira na politička opredjeljenja unaprjeđuju hrvatsku književnost, štite interese i dižu ugled književnika i književne profesije. Nadam se da ćemo tu slavnu tradiciju i nastaviti i dalje prenositi. Možda će u budućnosti biti potrebni i neki strukturalni zahvati da možemo zadovoljiti interese budućeg vremena, ali nadam se da će Društvo to uspješno svladati i da će još dugi niz godina uspješno raditi«, poručila je za Večernjak predsjednica DHK-a Mihanović Salopek, ističući da Društvo, koje danas okuplja 509 članova, čak i u ubrzanom vremenu u kojem naizgled sve manje ljudi nalazi vremena za knjigu, postaje sve veće, a njegovi ogranci bujaju.
Čita se u struci više nego ikada
»Živimo danas u doba velikoga razvoja i komercijalizacije u kojem se ono što što je u službi industrije smatra vrjednijim. Ali, dakako, kultura ima nevjerojatnu vrijednost identiteta jednog naroda i širenja obzorja, inteligencije, znanja… Iako nam se može činiti da je danas manje onih koji cijene i vrednuju kulturu u odnosu na prije, mogu vam reći, iz svog iskustva, da entuzijasta za pisnu riječ i umjetnost itekako još ima, kao i da se u struci čita više nego ikada dosad, pa i među studentima na studijama komparativne književnosti, kroatistike i stranih jezika kakvih imamo u svim našim većim gradovima.« Tom su prigodom tradicionalno proglašeni dobitnici triju prestižnih nagrada Dana hrvatske knjige, napisala je Tia Špero za Večernji list.
»Sigurnjaci nastupaju«
Umjesto dosadašnjih zaštitara u školama će takozvane nove sigurnosne mjere provoditi posebno educirani djelatnici. Kao jedno od trajnih rješenja javila se ideja o zapošljavanju za to obučenih i educiranih osoba, formalnoga naziva operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu, koji bi bili dio kolektiva škole te bi plaće dobivali iz državnoga proračuna. Iako se dosad u više navrata nagađalo kad će »sigurnjaci« napokon stići u obrazovne ustanove, ta se mogućnost čini izvjesnijom nakon što su nedavno u Narodnim novinama objavljene izmjene i dopune pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi te onoga u srednjoškolskoj ustanovi, kojima je to zanimanje uvedeno u sustav. Također, u ožujku je u Narodnim novinama objavljena Odluka o donošenju programa obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u odgojno-obrazovnim ustanovama. Tim su dokumentima postali jasniji uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za to novo radno mjesto, kako će izgledati program njihova (dodatnoga) osposobljavanja i koji će sve poslovi biti dio njihova djelokruga. Ne će svaka osnovna ili srednja škola bezuvjetno trebati zaposliti takvu osobu. Kako objašnjavaju u Ministarstvu, od ukupno 2390 osnovnih i srednjih matičnih škola, njih čak 403 ima svega do deset učenika… »Sigurnjak« može biti bilo koja osoba koja ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, punoljetni je hrvatski državljanin, a ima psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost ta taj posao.
Učit će i o osnovama razvoja djece
»Sigurnjaci« će pratiti situacije u školskim prostorima i prijavljivati nadležnim osobama ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost i dobrobit učenika, zaposlenika i posjetitelja, sudjelovati u edukacijama i podizanju svijesti učenika i zaposlenika o sigurnosnim protokolima i postupcima u hitnim situacijama. Program edukacije predviđa i da te osobe dobiju potrebna znanja o osnovama razvoja djece i mladih u školskoj dobi. Trebat će znati razlikovati pregled od pretrage osobe. Uz osposobljavanje za osnove samoobrane i uporabu sredstava prisile naučit će primijeniti osnove tehnike tjelesne snage za svladavanje osobe koja pruža otpor i demonstrirati uporabu raspršivača s dozvoljenom neškodljivom tvari, navodi Marijana Cvrtila za Slobodnu Dalmaciju.
