ZA OSLOBOĐENJE BOSNE I OBRANU VJERE 25. listopada 1478. u Rimu umrla bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić

Katarina Kotromanić Kosača, posljednja bosanska kraljica

Bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u obitelji humskoga vojvode Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić u Blagaju blizu Mostara između 1424. i 1426., pa je joj je ove godine vjerojatno 600. obljetnica rođenja. Udala se za prijestolonasljednika i poslije kralja bosanskoga Stjepana Tomaša Kotromanića. Tim su brakom Hercegovina i Bosna ujedinjene. Rodila je troje djece: Sigismunda (Žigmunda), Katarinu i treće dijete o kojem se ništa ne zna. Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu pokraj Kraljeve Sutjeske. Stjepan Tomaš umro je 1461., a naslijedio ga je Stjepan, sin iz prethodnoga braka s Vojačom.

Nakon turskoga osvajanja središnje Bosne godine 1463. povukla se na Kupres te u Vrilima (danas Otinovci) dala izgraditi crkvu. Vijesti o njoj sudbonosnih dana 1463. nisu potpuno suglasne. Prema jednima napustila je Kozograd te preko Konjica došla u Ston, a odatle u Dubrovnik. Prema drugima je stigla u Vrliku. Svakako je neko vrijeme provela u Dubrovniku, gdje je pohranila mač svojega pokojnoga muža da se preda njezinu sinu Žigmundu kad se oslobodi turskoga ropstva, no Žigmund, zarobljen, poslije je islamiziran kao Ishak-beg Kraljević, a tako i kći Katarina. Potkraj 1466. ili početkom 1467. otplovila je u Anconu i odatle otišla u Rim, gdje je bila svečano dočekana. Tu je do smrti radila na oslobađanju Bosne i obrani vjere, no prilike joj nisu bile sklone. Pet dana prije smrti sastavila je oporuku kojom je razdijelila imovinu, uz ostalo, samostanskoj crkvi sv. Marije Aracoeli (pozlaćeni kraljevski plašt i svileni oltarnik), hrvatskomu zavodu sv. Jeronima i crkvi sv. Katarine u Jajcu. Bosansko Kraljevstvo predala je papi Sikstu IV. da se o njemu brine i preda ga njezinu sinu ako se vrati u kršćansku vjeru. U protivnom, predala ga je na brigu Svetoj Stolici.

Umrla je 25. listopada 1478., a pokopana je u crkvi Aracoeli. Izvorni natpis na grobu bio je na hrvatskom: »Priminu u Rimu na lito Gospodina 1478. na dni 25. oktobra – spominjak nje pismom postavljen.« Poslije izgubljen, zamijenjen je latinskim: Catharinae Reginae Bosnensi… – Katarina, kraljica Bosne… Premda formalno nije bila posljednja bosanska kraljica, u narodu se takvom drži, a mnogi je, makar nije proglašena blaženom Katoličke Crkve, kao blaženicu časte. (L)