Dok su Hrvati glasovali na lokalnim izborima, birači u Rumunjskoj i Poljskoj odlučivali su o novom predsjedniku države. U objema zemljama predsjednik države ima važniju političku ulogu i veće ovlasti nego u Hrvatskoj. U Rumunjskoj je održan drugi krug predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio centristički kandidat i gradonačelnik Bukurešta Dan Nicușor. Njegov protukandidat bio je nacionalno-konzervativni političar George Simion koji je imao veliku prednost nakon prvoga kruga izbora. Pobjeda Nicușora donijela je olakšanje establišmentu Europske unije koji se plašio pobjede »nacionalističkoga« kandidata na rumunjskim predsjedničkim izborima.
Moratorij na ideološke teme
U nama povijesno i kulturno bližoj Poljskoj održan je prvi krug predsjedničkih izbora. Najbolji je rezultat ostvario Rafał Trzaskowski iz vladajuće Građanske platforme (PO), odnosno Građanske koalicije (KO). Odmah iza njega je Karol Nawrocki, nestranački kandidat kojega podupire najjača opozicijska stranka Pravo i pravda (PiS). Centrističko-liberalni kandidat Trzaskowski, koji je ujedno gradonačelnik Varšave, i nacionalno-konzervativni kandidat Nawrocki sučelit će se u drugom krugu koji se održava 1. lipnja.
U drugom krugu ne će biti predsjednika donjega doma poljskoga parlamenta Szymona Hołownija koji je osvojio peto mjesto dobivši samo 4,99 posto glasova. Na predsjedničkim izborima 2020. Hołowni je dobio gotovo 14 posto glasova i zauzeo treće mjesto u prvom krugu. Hołowni je predsjednik stranke Poljska 2050 i jedan od vođa političkoga saveza Treći put (TD) koji je u vladajućoj koaliciji s Građanskom koalicijom. Hołownija i njegovu političku opciju često opisuju kao »progresivne katolike«.
Prije nego što se kandidirao na predsjedničkim izborima 2020. Hołowni je bio poznat kao novinar, urednik, kolumnist te radijski i televizijski voditelj. Napisao je veći broj knjiga koje se bave religijskim i duhovnim temama. Prije medijske karijere proveo je dvije godine u dominikanskom novicijatu. Bio je poznat i po svojem dobrotvornom i socijalnom djelovanju. Politički se profilirao kao umjereni konzervativac koji je zainteresiran za zaštitu okoliša, kvalitetu i dostupnost javnih dobara, socijalna pitanja i lokalnu samoupravu. U kolumni iz 2019. rekao je da bi kao predsjednik države uveo petogodišnji moratorij na sve ideološke prijepore te stavio veto na sve zakone koji bi i najmanje mijenjali postojeće stanje s pobačajem i pravima LGBT osoba.
Gubitak potpore poljskih birača
Nakon zavidnoga rezultata na predsjedničkim izborima 2020. Hołowni je osnovao udruženje Poljska 2050 koje se 2021. registriralo kao politička stranka. Na parlamentarnim izborima u listopadu 2023. stranka Poljska 2050 nastupila je u koaliciji s Trećim putom koja je uključivala i konzervativno-agrarnu Poljsku pučku stranku (PSL) i još dvije manje stranke. Treći put bio je zamišljen kao srednja opcija između dvaju suprotstavljenih polova poljske politike – vladajućega PiS-a i opozicijskoga PO-a. Treći put bio je snaga koja je trebala pridobiti katoličke i konzervativne birače nezadovoljne vlašću PiS-a. Na parlamentarnim izborima 2023.
Treći put je osvojio nešto više od 14 posto glasova i 65 mandata u donjem domu poljskoga parlamenta. Premda se profilirao kao alternativa i PiS-u i PO-u, Treći put se udružio s centrističkim savezom okupljenim oko PO-a i savezom Ljevica te formirao vladu predvođenu Donaldom Tuskom iz PO-a. Treći put mogao je formirati vladu i s nacionalno-konzervativnom koalicijom okupljenom oko PiS-a, no ipak su se odlučili za centrističko-liberalne i socijaldemokratske partnere.
Slabljenje Trećega puta i stranke Poljska 2050 vidjelo se već na izborima za Europski parlament u lipnju 2024. Treći put je dobio malo manje od 7 posto glasova i samo tri mandata. Jedini izabrani zastupnik iz stranke Poljska 2050 u Europskom parlamentu pridružio se liberalno-centrističkomu zastupničkomu klubu Obnovimo Europu (RE). Tako se stranka jasno opredijelila kao liberalno-centristička, premda ima potporu katoličkih birača koji općenito više naginju komunitarizmu nego individualizmu. Hołowni i Poljska 2050 nastavili su gubiti potporu poljskih birača, što se pokazalo i u nedavnim predsjedničkim izborima.
Kršćanska nasuprot globalističkoj antropologiji
Promatrajući politički put Hołownija, legitimno je pitati se jesu li »progresivni katolici« ustvari liberali i služe li jedino za odvajanje katoličkih birača od političkih opcija koje su bliske katoličkim načelima i vrijednostima. Prije tri godine u Hrvatskoj se počeo spominjati »ideološki moratorij« koji je trebao premostiti ideološki jaz između Mosta i liberalne ljevice u Hrvatskoj. U međuvremenu se tvorac ideje o »ideološkom moratoriju« okrenuo izgradnji nove centrističko-liberalne stranke, a Most je prilično oslabio. U Hrvatskoj nije došlo do koalicije centrista, liberalne ljevice i konzervativaca jer je među ostalim vladajući HDZ prepoznat kao europeistička opcija. U Poljskoj je takva koalicija zamijenila PiS-ovu vladu koju su u krugovima EU-a doživljavali kao »nacionalističku«.
Katoličanstvo se ne može svesti na samo jednu političku ideologiju ili samo jednu političku stranku. Katolici ne mogu biti vezani samo za konzervativne opcije i u pluralističkom će društvu postojati i progresivni katolički birači i političari. Ostaje pitanje hoće li oni slijediti kršćanska antropološka načela ili će pristati uz globalističku antropologiju koja prema riječima povjesničara Giovannija Orsina uzdiže individualnu autonomiju na štetu ukorijenjenosti i drugih načela poput reda, poslušnosti, odgovornosti, jednakosti, hijerarhije, časti, kazne, sigurnosti, kolektivnoga vlasništva i istine.