Strah od propuštanja, možda poznatiji i pod engleskim nazivom »fear of missing out«, jedna je od najučestalijih boljki društvenih mreža koje ostavljaju nezanemarive posljedice na psihologiju mladih. Iz svoje intime prate se preko naslovnica društvenih mreža drugi i ono što oni rade – zabavljaju se, putuju, kupuju… A u ranjivom mladom promatraču tih medijskih slika javlja se osjećaj manje vrijednosti. Zašto propustiti »živjeti život«? Hoće li »virtualno društvo« automatski otpisati sve one koji na neki novi sadržaj nisu reagirali – emotikonom ili komentarom?
O strahu od propuštanja pisao je i projekt »Obitelj i mediji«, upozoravajući da žrtve te pojave više nisu samo mladi, nego i odrasli, koji se sve češće pokazuju također kao nezreli korisnici mreža. »Strah od propuštanja nova je vrsta društvene anksioznosti, koja se može prepoznati po neprestanoj želji da se bude u tijeku s onim što rade drugi i strahom da će nas netko isključiti iz nekih posebnih događanja, iskustava, susreta. Strah od spoznaje da ne ćemo biti prvi u virtualnom krugu prijatelja koji će doznati za neku vijest i strah od nesudjelovanja u nekim zbivanjima stvara napetost koja pojedinca tjera da neprestano gleda na mobitel i ostaje neprestano povezan«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija« i dodaju: »Strah od propuštanja osjećaj je da svi drugi osim nas vode ispunjen i zanimljiv život.«
Strah od propuštanja, napominju iz »Obitelji i medija«, može se prepoznati i po nekim konkretnim simptomima. Osim prekomjerne upotrebe društvenih mreža, što može postati ovisnost, tipičan je simptom i osjećaj rezignacije, ljutnje, zavisti i frustracije kada se promatraju fotografije i videozapisi događanja drugih. To može voditi i trajnomu stanju mentalne napetosti, ljutnje i brige, pa i manjku sna budući da mreže treba neprestano provjeravati, upozoravaju iz »Obitelji i medija«. Naposljetku, učestali je simptom straha od propuštanja i potreba da se svaki doživljaj iz nečijega života »zabilježi« i na svim mrežama. Na taj se način zapravo, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«, očituje očajnički lov za lajkovima.
70 % milenijalaca
