Svjetski dan mladih međunarodni je katolički susret mladih koji je 1985. godine ustanovio papa Ivan Pavao II. s ciljem jačanja vjere, zajedništva i nade među mladima diljem svijeta. Prvi susret održan je 1986., a ove godine 2025. međunarodno okupljanje upravo je održano – s velikim i oduševljenim brojem mladih Crkve u Hrvata – u Rimu u sklopu Jubilejske godine. Tema susreta nadahnuta je riječima iz evanđelja po Ivanu: »I vi ćete svjedočiti jer ste od početka sa mnom« (Iv 15, 27). Ovim geslom mladi su pozvani postati živi svjedoci Kristove prisutnosti u svijetu – riječju, djelom i životom.
»Mladi, budite lice Kristovo u svijetu!«, rekao je papa Lav XIV. koji je po prvi puta predvodio Svjetski dan mladih. U svojoj poruci mladima iz Perua snažno je istaknuo: »U ovim radosnim danima Jubileja mladih, svi ćete doživjeti prekrasno iskustvo osjećaja da ste dio Božjega naroda, univerzalne Crkve koja uključuje i grli cijelu Zemlju, bez razlike u rasi, jeziku ili naciji; koja se širi poput gorušičinog stabla i buja poput kvasca.«
Papa potiče mlade da u svakodnevici budu živi odraz Kristove prisutnosti: »Neka svi ljudi koje ćete susresti u vama vide lice Krista koji ljubi i daje se, koji je i dalje prisutan u svakoj krštenoj osobi. Stoga, ljubite i služite besplatno, u svakodnevnom životu, u malim i skrivenim stvarima, jer ste prvi iskusili radost da ste ljubljeni i jer ste sve besplatno primili od Boga Oca.«
Naposljetku, podsjetio ih je na Božju ljubav koja je uvijek prisutna »da osjetimo koliko je duboko lijepa, koliko je snažna, koliko je značajna Božja ljubav u našem životu. I da prepoznamo da, iako ne činimo ništa kako bismo zaslužili Božju ljubav, Bog, u svojoj velikodušnosti, nastavlja izlijevati na nas svoju ljubav. I dok nam daje svoju ljubav, od nas traži samo da budemo velikodušni i da s drugima podijelimo ono što nam je dao.«
Susret mladih u Rimu 2025. nije samo vjerski događaj, već duboki duhovni napredak mladih koji traže istinu, zajedništvo i smisao u svijetu. Crkva ovim susretom jasno poručuje: ne govorimo samo mladima, nego s njima i po njima gradimo budućnost.
Mladi će iz Rima ponijeti ne samo uspomene, već i poslanje – da budu nada svijeta. U svjedočanstvima, pjesmi, molitvi i tišini, dogodilo se ono najvažnije: susret s Kristom i s drugima.
Hrabrost darivanja krvi
»Za mene je darivanje krvi u početku bilo samo san«, podijelio je s nama Borna Lukačin, student kineziologije iz Zagreba. »Kao alergijski astmatičar, morao sam koristiti lijekove poput ventolina i fostera koji sadržavaju kortikosteroide te su me sprječavali u darivanju krvi. Ipak, kada mi se stanje poboljšalo tako da cijelu godinu nisam morao koristiti lijekove, odmah sam ugrabio priliku za darivanjem krvi na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu«, objasnio je. Nakon prve hrabre odluke darivanja krvi, odlučio je svake godine darivati ponovno. Uglavnom prati akcije na svojem fakultetu, ali ponekad daruje krv i u Crvenom Križu. Iskustva su mu uvijek bila pozitivna te ga mogućnost pomaganja drugima potiče na zdraviji način života. Svoje je svjedočanstvo podijelio s nama kako bi nas sve pozvao na plemenit i hrabar podvig darivanja krvi. Nama je to nekoliko minuta posla – drugima to znači cijeli život. Akcije darivanja krvi su brojne, najčešće se objavljuju unutar Crvenog Križa, a redovito krv svatko može dati u Petrovoj 3 i Zagrebu.Često nas hrabre odluke vode do najvrjednijih ciljeva. Upravo je mnogo takvih donio sv. Franjo Asiški koji je odlučio živjeti sa siromašnima i odbačenima, onima koji su bili na rubu društva. Ubrzo je osnovao i dobro poznati prosjački red – franjevce odnosno Red manje braće. Franjevci od početka obuhvaćaju tri reda. Dok je prvi, muški redovnički red, drugi je ženski red, klarise koje su dobile ime prema svojoj utemeljiteljici sv. Klari Asiškoj koju baš kao i sv. Franju pamtimo zbog jednostavnosti i posvećenosti Bogu.
Sv. Franjo i sv. Klara Asiška jednako su bili posvećeni Bogu u čemu su pronašli i sličnosti te njegovali prijateljstvo. Sv. Klara je cijeli svoj život proživjela u velikoj vjeri u Boga bez mnogo materijalnog bogatstva, baš kao i sv. Franjo. Siromaštvo i jednostavnost bili su njihovi pokretači. Živjeti na taj način nije lako, potrebno je dosta hrabrosti i odlučnosti. No znali su da u tome pronalaze životnu snagu i ono za čime su najviše tragali – Boga. Hrabrost, odlučnost i jednostavnost vrijedne su osobine, a imaju ih i mnogi mladi danas. Iako dobro poznata pjesma kaže da je »sve lako kad si mlad«, mladi se oduvijek susreću s puno izazova i teškoća. Važno je i da vjeruju u sebe, posvete se razvitku vlastite osobe i lijepe ideje, iskustva razmjenjuju s prijateljima jer prijateljstvo obogaćuje. Prijateljstvo sv. Klare i sv. Franje jednom i drugom podarilo je jedinstvo, rast i ostvarenost.
Poruka za mlade je da budu hrabri i odlučni u jednostavnosti s ustrajnom vjerom u Boga – »Nitko neka ne prezire tvoje mladosti, nego budi uzor vjernicima u riječi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u čistoći. Dok ne dođem, posveti se čitanju, poticanju, poučavanju. Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi, koji ti je dan po proroštvu zajedno s polaganjem ruku starješinstva. Oko toga nastoj, sav u tom budi da tvoj napredak bude svima očit. Pripazi na samog sebe i na poučavanje! Ustraj u tome! Jer to vršeći, spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju« (1 Tim 4:12-16).
Međunarodni dan mladih: mladi u središtu pozornosti
Mlade nade spoj su neograničene energije, hrabrosti da sanjaju nemoguće i kreativnosti koja može promijeniti svijet. »Na mladima svijet ostaje«, jer oni su ti koji ruše granice, grade mostove među generacijama i pokreću inicijative koje vode ka pravednijem društvu. Na Svjetski dan mladih u Rimu i u svijetu podiže se svijest o izazovima i problemima s kojima se mladi suočavaju diljem svijeta, kao i promicanju njihovog aktivnog sudjelovanja u društvu.
Ovogodišnje proslave diljem svijeta uključuju radionice, volonterske akcije, panel rasprave i kampanje na društvenim mrežama. Sve s jednim ciljem, pokazati da mladi nisu samo budućnost koja tek dolazi, već i graditelji sadašnjosti. Mladi imaju kreativnost, potencijal i sposobnost da dovedu do promjena – za sebe, za svoje zajednice i za ostatak svijeta.
Priredili: L. Galić, V. Lukačin, I. Moslavac, E. Raguž
