Ovogodišnji rezultati državne mature pokazali su da je pismeno izražavanje slaba točka hrvatskih srednjoškolaca – ocjena u pisanju eseja bila je samo 2,6. »Mi danas možda idemo prema haiku-kulturi, ali ne isključujem mogućnost da će mladi znatno bolje pisti kratke sažetke tekstova, a sve lošije duže tekstove koji zahtijevaju kompleksnu argumentaciju«, rekao je akademik Ranko Matasović Borisu Orešiću za Globus. Esej nije uspjelo položiti 3416 maturanata, 1104 maturanta nisu imala dovoljan broj riječi, a 935 ih je predalo prazan list papira. Samo 165 učenika dobilo je maksimalne bodove. Poznat je i slučaj da se od studenata viših godina tražilo da rukom napišu analizu teksta, a dio njih je odustao jer nisu bili u stanju pisati rukom.
Umjetna inteligencija u školi
Dr. Matasović rekao je da kod svojih studenata primjećuje da su se drastično promijenile njihove sposobnosti, kompozicije odnosno pisanja složenijih tekstova s uvodom, raspletom, zaključkom i argumentima. »Malo studenata je još uvijek u stanju pročitati knjigu. Većina čita kraće tekstove i članke, a sve manje duže tekstove koji zahtijevaju višeslojnu analizu sadržaja. Od kolega u inozemstvu čujem da je i kod njih slična situacija. Mislim da je to nepovratno, a pojavila se i umjetna inteligencija (UI), koja mi izgleda kao oružje masovnog uništenja za humanističke znanosti. Možda imam krivo jer neki ljudi koji se bave umjetnom inteligencijom tvrde da će se modeli koje ona nudi poboljšati.« Prema njegovu mišljenju, nemoguće je kontrolirati i spriječiti učenike i studente da se koriste umjetnom inteligencijom kad moraju pisti sažetak, no kad se to već ne može zaustaviti, trebalo bi vidjeti kako barem da se smanji šteta. I gimnazijalci se, napominje on, koriste umjetnom inteligencijom kada trebaju napisati sažetak o nekoj temi, a kad dođu na maturu, nađu se u problemu jer se tu ne mogu koristiti umjetnom inteligencijom.
Na udaru su posebno djevojke
Nova statistika pokazuje da upravo u ljetno razdoblje raste vrijeme provedeno na društvenim mrežama i ovisnost o mobitelima. Umjesto da se do plaže voze biciklom, jedu sladolede i smišljaju kako »obrlatiti« roditelje za pola sata dodatno za izlazak navečer – dane i noći djeca provode pred ekranom, zadubljeni u virtualni svijet. Vanesa Lipanović Tenžera u Slobodnoj Dalmaciji piše da u raznim pokušajima roditelji vrlo često dolaze u sukob s djecom i mladima zbog njihove nekontrolirane dugotrajne upotrebe interneta, a djeca i mladi na kritiku, prigovore i zabrane odgovaraju često potpunom ravnodušnošću ili agresivnošću, što narušava obiteljske odnose – smatra socijalna pedagoginja i psihoterapeutkinja Valentina Cindori, upozoravajući na to da je ta ovisnost podloga za brojne opasnosti koje vrebaju.
»Djevojke između 13 i 18 godina posebno su osjetljiva skupina. Najpogodnije su one s relativno niskim samopouzdanjem i koje zbog nametnutih norma od društvenih mreža zanemaruju svoju stvarnu, istinsku unutarnju i vanjsku ljepotu, te kao jedini dokaz svoje privlačnosti – vrijednosti prihvaćaju broj lajkova na svoje objavljene slike. Istraživanja potvrđuju da brojni adolescenti u dobi od 13 do 23 godine objavljuju barem jedan selfi i onda netremice gledaju u ekran svojega mobitela očekujući porast lajkova«, upozorava Cindori. Na mnoge se načine djeca mogu potaknuti da korisnije provode svoje vrijeme, a jedno od njih je i planiranje putovanja i uvođenje novina u rutinu. »Zajedničko dogovaranje destinacije, aktivnosti i očekivanja pozitivno utječe na povezanost, a samo planiranje često dovodi do veselja i uzbuđenja. Djeca se osjećaju uključeno i važnije kada se i njihov glas čuje, bilo da biraju plažu, smještaj, društvene igre – rekla je psihologinja Cindori, ističući da je promjena najučinkovitiji alat.
Japanski prijedlog: mobiteli dva sata na dan
Zanimljivo je da je više hrvatskih medija prenijelo da japanski grad Toyoake planira ograničiti upotrebu pametnih telefona za svih svojih 69 000 stanovnika na dva sata dnevno. To je izazvalo intenzivnu raspravu o ovisnosti o mobilnim uređajima. Taj prijedlog, za koji se vjeruje da je prvi takve vrste u Japanu, trenutačno je u fazi rasprave među zastupnicima. Gradonačelnik je izjavio da prijedlog – koji bi se primjenjivao isključivo izvan radnog vremena i školskih obveza – ne će biti rigorozno proveden, nego je namijenjen poticanju stanovnika na bolje upravljanje vremenom provedenim na pametnom telefonu. Pravila ne će uključivati kazne za kršenje, a očekuje se da će biti usvojena u listopadu ako ih zastupnici odobre. »Ograničenje od dva sata samo je smjernica, a grad ne će ograničiti prava svojih stanovnika niti nametnuti dužnosti. Upotreba pametnih telefona tijekom aktivnosti poput gledanja videa, pri kuhanju, vježbanju ili online učenju ne će se računati u tih dva sata«, izjavio je gradonačelnik pa dodao kako je svjestan da su pametni telefoni »korisni i neizostavni u svakodnevnom životu«, ali je i upozorio da neki učenici izostaju iz škole jer ne žele napustiti dom bez svojega telefona.
