Sa strepnjom se očekuje da se ne će ponoviti teror bacanja petarda, o čemu svjedoči geslo »petardu isključi – radost uključi« i kampanja koja ga promiče. Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) i udruga »Put u život« (PUŽ) upozorili su na štetne učinke pirotehnike na osobe s invaliditetom i pozvali na slavlje bez petarda. Petarde i vatrometi mnogima su simbol blagdanskoga veselja, ali brojnim osobama s invaliditetom to je izvor stresa, nelagode, čak i fizičke boli. Posebno su pogođene osobe s neurološkim teškoćama, poput cerebralne paralize i dijagnoza praćenih spastičnošću mišića, kod kojih iznenadni jaki zvukovi i bljeskavi mogu izazvati snažnu emocionalnu i fizičku reakciju, upozorili su u priopćenju. Objasnili su da zvuk petarde, eksplozija balona ili iznenadni bljesak za neke osobe nisu kratkotrajna smetnja, nego okidač koji može dovesti do straha, grča, stresa i dugotrajnije nelagode. Reakcije mogu biti još intenzivnije u nepoznatom okruženju ili među osobama koje ne poznaju dobro, a dodatni je problem, kako navode, osjećaj srama zbog nerazumijevanja okoline. Istaknuli su i da površne poruke poput: »Ne pretjeruj, sve je u redu«, »Ma nije to ništa« pogoršavaju stanje jer osobu ostavljaju u osjećaju posramljenosti i neshvaćenosti. Nakon takvih iskustava smetati mogu i uobičajeni, blagi zvukovi poput razgovora, buke ili kašlja. Iz SUMSI-ja i PUŽ-a poručili su da kampanjom žele potaknuti građane na empatiju, solidarnost i odabir oblika slavlja koji nikomu ne štete. »Odgovorno obilježavanje blagdana čin je poštovanja različitosti jer radost ima najveću vrijednost kada je mogu svi dijeliti, istaknuli su. Kampanja traje do 15. siječnja iduće godine, a organizatori su pozvali i medije da svojim objavama pridonesu mirnomu i sigurnomu blagdanskom razdoblju za sve građane«, prenosi Večernji list.
Dalmatinski gradovi na vrhu su u državi po izdvajanju za pomoć mladim obiteljima porodiljnim naknadama i opremom za novorođenčad. Ističu se Stari Grad, Drniš i Vrlika koji za djecu daju od 500 do 9310 eura. Iako je posljednjih dana ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić ohrabrujućima nazvao najnovije podatke za prvih devet mjeseci ove godine, u kojima je rođeno 24 072 djece ili njih 249 više nego u istom razdoblju lani – pripisujući to dijelom i stimulirajućim demografskim mjerama koje je donijela država – činjenica je da je preokretanje negativnih demografskih trendova još daleko. Na primjer, u istom tom razdoblju bilo je 38 160 umrlih, što je oko 14 tisuća više od broja živorođenih, pa je tako prirodni prirast u debelom minusu, piše Marijana Cvrtila u Slobodnoj Dalmaciji.
Zanimljivo je koliko tereta jedna riječ od samo pet slova, u ovom slučaju slava, nosi sa sobom. Neki je se užasavaju, neki o njoj maštaju cijeloga života, a neke je otjerala u grob. Novo istraživanje života i smrti stotina glazbenika iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država pokazalo je kako slava zaista utječe na čovjekov životni vijek. Rezultati toga opsežnoga istraživanja, koje je proveo tim stručnjaka predvođen profesorom Michaelom Dufnerom sa Sveučilišta Witten/Herdecke u Njemačkoj, objavljeni su u uglednom časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.
Ti znanstvenici identificirali su 324 slavna solopjevača ili frontmena bendova te su ih usporedili s manje poznatim glazbenicima iste dobi, spola, nacionalnosti, etničke pripadnosti i glazbenoga žanra. Većina promatranih pjevača bili su bijeli muškarci iz rock-žanra, podrijetlom iz SAD-a, no uzorak je uključivao i žene te pripadnike drugih rasa i žanrova. Naposljetku se ispostavilo da su oni koji su dosegnuli vrhunac slave umrli u prosjeku gotovo pet godina ranije od svojih jednako talentiranih, ali manje poznatih kolega. Glavni razlog te crne statistike jest slava, ali i zahtjevi posla te naporan stil života. Znanstvenici su napomenuli i da je povećan rizik od smrtnosti povezan sa slavom usporediv s drugim zdravstvenim rizicima poput pušenja jer popratni efekti ekstremne toksičnosti slavne osobe čine ranjivijima nego što se na prvi pogled čini. Situaciju ne ublažavaju ni bogatstvo ni visok socioekonomski status koji se obično povezuje s duljim životnim vijekom i boljim zdravljem. Posebno je zanimljiva razlika u duljini života između solopjevača i članova bendova jer se pokazalo da solopjevači koji su stekli slavu prolaze znatno gore od pjevača u bendovima. Naime rizik od smrti članova benda manji je za 26 posto u usporedbi sa samostalnim izvođačima, koji su često izloženiji, suočavaju se s većim pritiskom te često nemaju s kime, na zdrav način, podijeliti teret neuspjeha ili euforiju uspjeha, no članovi benda još uvijek imaju 33 posto veću vjerojatnost da će umrijeti u boljim godinama od svojih manje poznatih parnjaka, pojašnjava Tea Radović u Večernjem listu.
