Vlada Republike Hrvatske planira ukinuti porez na mirovine početkom 2027., a ideju podupiru političke stranke koje si prisvajaju pravo predstavljati se kao zaštitnice mirovinskih prava umirovljenika. To su parlamentarna Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Stranka umirovljenika (SU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ). Nasuprot njima Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) na čelu s novom predsjednicom Višnjom Stanišić smatra da porez na mirovine treba zadržati.
U novonastalom sukobu oko toga tko više brani materijalne interese umirovljenika umirovljenici ostaju zbunjeni iz više razloga. Ne ćemo sada ulaziti u potankosti uvjeta i načina izračuna i naplate poreza na mirovine, nego ćemo problem objasniti načelnim usporedbama.
Vlada u predizbornom razdoblju iznenada konstatira da je porez na mirovine nepravedan i da ga treba ukinuti. Toj ideji raduju se svi koji imaju mirovine znatno više od prosjeka i plaćaju poreze na mirovine. To su do sada bile mirovine u svotama višima od 600 eura. Međutim pretežan broj umirovljenika prima mirovine niže od 600 eura jer je prosječna mirovina za 2025. g. iznosila 564 eura mjesečno. Dakle većina korisnika mirovina nije plaćala porez na mirovinu, što znači da oni s najnižim mirovinama ne će s ukidanjem poreza na mirovine dobiti ništa.
Nasuprot tomu korisnicima mirovina u većim svotama ukidanjem poreza mirovine će se znatno povećati, mnogima za stotinjak, pa i više stotina eura mjesečno.
Dakle razlike između niskih i visokih mirovina znatno će se povećati pa će nastati stanje prema onoj narodnoj »jednima obojci, a drugima opanci«.
Razumljivo je da Veselko Gabričević kao predsjednik HSU-a, dakle stranke u parlamentarnoj vladajućoj koaliciji, podupire ideju ukidanja poreza na mirovine jer je to ideja njegove vladajuće koalicije.
Međutim nije razumljivo da ukidanje poreza na mirovine podupiru Lazar Grujić kao predsjednik SU-a (Stranke umirovljenika) i Milivoj Špika, predsjednik BUZ-a (Blok umirovljenici zajedno). Bilo bi zanimljivo kada bi se dobio uvid u visine njihovih mirovinskih prihoda.
Sva trojica su kao političari svojevrsni javni djelatnici pa bi i njihove mirovine trebale biti poznate javnosti. Nakon toga moglo bi se utvrditi brane li iskreno interese svih umirovljenika, posebice onih s najnižim mirovinama, ili brane svoje osobne interese, kako bi prestali plaćati porez na svoje visoke mirovine, a zapravo ih sebi dodatno povećali. U slučaju traženja ukidanja poreza na mirovine, koji plaćaju korisnici viših mirovina, očito je da štite samo interese bogatije skupine umirovljenika, pa tako pojačavaju i socijalne razlike između umirovljenika. Stranka Lazara Grujića ne bi čak ni čekala početak 2027. g., nego traži ukidanje poreza odmah.
Nasuprot navedenoj trojici predsjednika umirovljeničkih stranaka stoji Višnja Stanišić kao predsjednica SUH-a (Sindikata umirovljenika Hrvatske), koja je odmah uočila u čemu je »kvaka« te upozorila da je prijedlog za ukidanje poreza na mirovine samo privid brige za umirovljenike, a zapravo pokušaj daljnjih socijalnih podvajanja unutar populacije umirovljenika.
Pozitivno je djelovanje nove predsjednice SUH-a i u činjenici da je glede poreza na mirovine uspjela protiv sebe ujediniti sve tri stranke umirovljenika, dakle dio oporbe, koje se u ostalim pitanjima ponašaju kao rogovi u vreći. Slijedi daljnja analiza razloga i posljedica eventualnoga ukidanja poreza na mirovine, uz prijedloge ideja kako riješiti problem.
