»Točnost i sigurnost u najvažnijim pitanjima modernoga života nalazim jedino u Katoličkoj Crkvi i stoga sam postao katolik«, svjedočanstvo je obraćenja Gilberta Keitha Chestertona, engleskoga književnika, filozofa i novinara, jednoga od najvećih apologeta kršćanstva 20. st.
Rođen je u Campden Hillu 29. svibnja 1874. Kršten je u Anglikanskoj Crkvi. Pohađao je umjetničku školu i satove književnosti, no nije završio ni jedan fakultet. S vremenom sve više privržen kršćanskim uvjerenjima, Katoličkoj Crkvi formalno je pristupio 30. srpnja 1922. Radio je kao novinar i književni kritičar, objavivši oko četiri tisuće različitih članaka. Volio je debate i često se u njih upuštao, među ostalim s Georgeom Bernardom Shawom i Herbertom Georgeom Wellsom. Za nj su vezane razne anegdote. Vanjštinom osobit, krupne pojave, ljubitelj piva, obično je nosio ogrtač i zgužvan šešir, sa štapom u ruci i cigarom u ustima, po čemu je vizualno upamćen. Među osamdesetak njegovih knjiga najpoznatija je »Pravovjerje«, prevedena i na hrvatski, kao i djela »Vječiti čovjek«, »Heretici«, »Čovjek koji je previše znao« i druga. Navodi se da je utjecao na engleskoga književnika C. S. Lewisa, ruskoga Solženjicina, američkoga nadbiskupa i pisca Fultona Sheena, teologa H. U. von Balthasara i francuskoga filozofa Gilsona.
U natuknici o njemu u »Hrvatskoj enciklopediji« 1942. Josip Torbarina piše: »Djela mu se odlikuju paradoksalnim i ekstravagantnim stilom… U esejima o vjerskim pitanjima i suvremenoj politici Ch. ‘na nekonvencionalan način brani konvencionalnost’, te je stoga dobio nadimak ‘majstor paradoksa’«, za koji je govorio da je istina okrenuta naglavačke da više privuče pozornost. Osebujnim načinom pisanja suprotstavljao se materijalizmu, ateizmu, znanstvenomu determinizmu, moralnomu relativizmu i agnosticizmu. Od mnogih njegovih misli izabiremo ovu, u naše vrijeme vrlo aktualnu: »Kada čovjek ostavi nadnaravno, prihvati nenaravno.«
Papa Pio XI. nazvao ga je »fidei defensor« (branitelj vjere) i odlikovao redom sv. Grgura Velikoga. Preminuo je 14. lipnja 1936. u Beaconsfieldu i pokopan na katoličkom groblju. Diljem svijeta, tako i u Hrvatskoj, djeluju društva čestertonaca, koji proučavaju njegovo djelo i šire njegove ideje. Pokrenut je postupak za njegovu beatifikaciju. Nedvojbeno, njegova je misao i danas itekako aktualna. (L)
