Župi sv. Martina iz Ližnjana (prvi spomen 1582. g.) s istoimenom župnom crkvom iz 1879. pripada uvala Kuje u kojoj se nalazi crkva Blažene Djevice Marije od Kuj. Cijelo je područje naseljeno od prapovijesti s intenzitetom života kroz rimsko razdoblje te s prvim kršćanskim zajednicama u 5. stoljeću. U uvali Kuje se 1452. i 1472. spominje stara crkva sv. Tome po kojoj se još 1636. pristanište nazivalo po sv. Tomi. Crkva i lokalitet napušteni su nakon epidemije kuge, koja je uz malariju harala tim krajevima od sredine 16. st. Mlečani su zbog demografskoga sloma sustavno naseljavali hrvatske obitelji iz podvelebitja i Dalmacije te su ti krajevi bili naseljeni isključivo hrvatskim stanovništvom, a u župi se najduže u Pulskoj biskupiji zadržalo glagoljanje i služenje šćavetom.
Kao i župna crkva, koja je izgrađena na temeljima starokršćanskoga zdanja, tako je i crkva Blažene Djevice Marije od Kuj u uvali Kuje podignuta na temeljima rimske vile s termalnim dijelom. Vila je u 5. st. prenamijenjena u prvokršćansku crkvu s mozaikom kršćanskih sadržaja. Podni je mozaik otkriven tek pri obnovi crkvice 1983., kada je zaštićen i prekriven staklenim pokrovom. Prema nalazu svjetiljke s likom Krista Dobroga Pastira, datiranoga u 4. st., kršćanstvo je bilo prisutno i prije. Crkva Gospe od Kuj izgrađena je u 17. st. te nakon nekoliko obnova ima današnji izgled nepravilnoga četvrtastoga tlocrta s istom apsidom. Na plošnom pročelju s ulazom i dva bočna prozora nalazi se preslica bez zvona. U južni je bočni zid ugrađen dio dovratka nekadašnjih vrata, a na kraju se uz svetište nalazi polukružni prozorčić. Svetište je odijeljeno trijumfalnim lukom i u njemu je postavljen kameni oltar na začelnom zidu. U niši oltara nalazi se kip Blažene Djevice Marije s malim Isusom. U 6. st. Kuje su bile feud ravenskoga biskupa, koji je utemeljio bizantski car Justinijan (527. – 565.) pod imenom Feud sv. Apolinara.
Mise u župnoj crkvi su nedjeljom u 9.30.
