U priopćenju s posljednje sjednice biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine biskupi su očitovali svoju veliku zabrinutost glede pristupa i najavljenih odluka zagrebačkih gradskih vlasti koje se tiču »mjere roditelj odgojitelj«. Smatraju da bi u sadašnjim, posebice demografskim okolnostima bila štetna bilo kakva ishitrenost i neosjetljivost prema roditeljima i obiteljima kojima je takva pomoć potrebna, a važna je za cjelokupno hrvatsko društvo. S druge strane dokidanje pomoći takve naravi bilo bi pogubno ako bi se radilo o odlukama s ideološkim predznakom, poručili su biskupi. Zabrinuti su i roditelji odgojitelji, a i mnogi u društvu. No najava zagrebačkih vlasti odjeknula je i u međunarodnim krugovima jer na glavnoj skupštini Europske konfederacije velikih obitelji, koje je članica hrvatska udruga »Obitelji 3 plus«, održanoj 19. studenoga, izložen je problem s Gradom Zagrebom s obzirom na to da nova gradska vlast pokazuje jasnu namjeru da drastično smanji, pa čak i u potpunosti ukine niz obiteljskih mjera i politika. »Ako se to dogodi, može se očekivati da će Zagreb izgubiti i status europskoga grada prijatelja obitelji«, upozorio je predsjednik udruge dr. Ivan Malbašić.
Zabrinutost za višečlane obitelji i status »roditelj odgojitelj« izrazili su brojni pojedinci i udruge jer to vodi u socijalni kolaps. Opće je mišljenje, s obzirom na to da nema uvjerljive računice za ukidanje mjere, da se postupak ukidanja pomoći vodi prema ideološkom predznaku jer iz istoga će se proračuna morati rješavati socijalni status obitelji kojima se planira oduzeti financijska sigurnost.
»Pravo na ponuđenu mjeru roditelj odgojitelj sada ima 5793 korisnika. Oni se skrbe za oko 20 tisuća djece, od koji je oko 6000 vrtićke dobi. Zbog toga što su roditelji prihvatili ponuđeno pravo na mjeru roditelj odgojitelj, oko 5000 djece zaposlenih roditelja dobilo je svoje mjesto u gradskim vrtićima. Od uvođenja mjere, dakle 2016., roditelji su u velikom broju ispisivali svoju djecu i odlučili uz novčanu naknadu Grada Zagreba svoje vrijeme posvetiti obitelji«, rekla je predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja (HURO) Ana Marija Berbić Lacko. Navela je da su se kreirale svakidašnjice, krojile budućnosti, stvarali planovi upravo na osnovi odluke Grada Zagreba da pravo traje do 15. godine najmlađega djeteta. »Jedna velika banka nudila je i nenamjenske kredite do 150 000 kuna, a FINA je to primanje tretirala kao i plaću ili mirovinu, čime su korisnici s blokiranim bankovnim računima mogli to primanje zaštititi od ovrhe (3/4). Dakle i velike su javne institucije ozbiljno shvatile akt na osnovi kojega su roditelji bili dio te demografske mjere, iza koje stoji Grad Zagreb.«
Na osnovi rješenja, odnosno zaključaka o pravu na mjeru, svaki je korisnik znao da ne smije prekršiti uvjete, navodi predsjednica Berbić Lacko. Dakle, korisnik se nije mogao zaposliti, nije se smio iseliti iz Zagreba ni upisati dijete u vrtić jer inače bi gubio to pravo. »Nikad nigdje nije pisalo da će se pravo izgubiti ako na primjer mjera ne da rezultate, ako dođe do smjene vlasti ili ako u gradskoj blagajni nema novca.
Ukupni iznos naknade je oko 3 posto gradskoga proračuna i nova je vlast nepromišljeno i ishitreno odlučila najveći rez napraviti baš na toj društvenoj skupini, dakle i na djeci.«
Niz neargumentiranih razloga navode predlagatelji ukidanja mjere i pomoći višečlanim obiteljima sa statusom roditelj odgojitelj. »Pod izgovorom da mjeru revidiraju zbog nedostatka novca, zbog po njima nužne socijalizacije djece te zbog brige oko zapošljavanja, posebno žena, oni predloženom izmjenom ukidaju prava dijelu korisnika, a preostalima iznos mjesečne naknade smanjuju pet puta. No naišli su na jak otpor«, navodi predsjednica udruge te upozorava: »Ne dopuštamo takve politike koje žele mijenjati smjer, i to tako da ukidaju stečena prava, jer ako im za nova djelovanja treba novac, ima drugih rješenja. Isto tako, ako žele graditi nove vrtiće, kojih nema dovoljno, neka ne uzimaju novac od obitelji koje se o svojoj djeci skrbe u obiteljskom okruženju uz ponuđenu naknadu Grada. Stečena prava i legitimna očekivanja ne smiju se zanemariti u nastaloj problematici.«
Prikazujući brojke, predsjednica HURO-a navodi da predlagatelji te mjere prikazuju samo brojke iz statistike kojima se obmanjuje javnost. »Istina je da je broj novorođene djece u 2020. pao ispod 8000, ali broj trećerođene i više rođene djece porastao je za oko 28 posto, što znači da je ispunjena svrha mjere. Jasno je da ostaje glavni problem rađanja prvoga i drugoga djeteta, u fazi nacionalnoga demografskoga sloma, no to zahtijeva poseban pristup s novim mjerama.«
Najave predlagatelja da će se zahvaljujući ukidanju mjera izgraditi vrtići smiješne su s obzirom na to da za te nove vrtiće uopće nema napravljene dokumentacije. Nadalje, roditeljima odgojiteljima prijeti socijalni slom jer brojni nisu više konkurentni na tržištu rada, a nema ni radnih mjesta. Predsjednica HURO-a nadalje pojašnjava: »Tvrde da će izgraditi vrtiće, a to nije brzo gotov proces. Isto tako govore da je tržište rada spremno za nagli prihvat golemoga broja korisnika, koje oni tjeraju iz mjere.
Svjesno izgovaraju da će dio tereta dobiti i nacionalni sustav socijalne skrbi. Kakve su to socijalne politike i briga za narod, a posebno za žene? Nedopustivo! Nemaju puni profil korisnika mjere, ne znaju socioekonomski status, nije ih briga koliko je bolesnih u pojedinim obiteljima, koliko je jednoroditeljskih obitelji, podstanara, a nemaju čak ni punu informaciju o broju djece jer nisu svi novorođeno dijete prijavili i prebacili pravo na to najmlađe dijete, čime bi si produljili pravo na mjeru.« Upozoravajući da se ne vodi računa o posljedicama takve jednostrane političke odluke i neodgovornoga vođenja Grada, sugovornica upozorava da se obitelji s djecom tjeraju iz grada i države, a dio njih gura na rub egzistencije. »Bit će gladne djece, a da nemaju kompenzacijske mjere za prihvat tolikoga broja ljudi u razne sustave poput vrtića, radnih mjesta… Djeca će sutra održavati sustave na kojima se temelje država i gradovi, bilo zdravstveni, obrazovni, mirovinski, a čemu onda cijela infrastruktura ako ne bude ljudi? Predlagatelje nerazumnih odluka upozorava da su moguće brojne tužbe ako aktualna zagrebačka vlast izglasa tu odluku. »Tražimo da se zaustavi proces izmjene, da prijedlog odluke ne ide u Skupštinu na sjednicu 9. prosinca, da se formira radna skupina i inzistiramo na izradi ozbiljne stručne analize te mjere«, zaključuje predsjednica HURO-a.
