Jutarnji je list u izdanju od 26. rujna objavio reportažu naslovljenu »Što je, dakle, hrvatskoj Crkvi Lika?«. Isti je tekst objavljen i na portalu Jutarnjega lista sa sugerirajućim naslovom »Istupila samo dva čelnika. Zašto Crkva zatvara oči pred aferom koja trese Hrvatsku?«. Autor je priloga novinar Filip Pavić.
Već uspostavljena matrica
Pavić se u reportaži bavi reakcijom katoličke crkvene hijerarhije na slučaj odlaganja opasnoga otpada u Gospiću. Reakciju crkvene hijerarhije razmatra u širem kontekstu odnosa Katoličke Crkve prema stvorenomu svijetu. Prema već uspostavljenoj matrici, reportaža nastoji sugerirati da vrh Crkve u Hrvatskoj ne pokazuje jednaku brigu za stvoreni svijet kao Crkva na općoj razini. Pozivajući se na crkveni dokument »Brinuti se za naš zajednički dom« koji je početkom rujna objavilo Međunarodna teološka komisija, Pavić ističe da je slučaj toksičnoga otpada u Gospiću »prvoklasno teološko i crkveno pitanje«, što onda podrazumijeva i nužnost reakcije vrha Crkve u Hrvatskoj. No te su reakcije, kako sugerira Pavić, »stigle na kapaljku«.
Pavić navodi reakcije gospićko-senjskoga biskupa Marka Mede i riječkoga nadbiskupa Mate Uzinića. Podsjeća da je biskup Medo zauzeo jasno stajalište o problemu onečišćenja okoliša u Gospiću prenoseći njegove riječi: »Crkva ne može šutjeti kada su u pitanju dostojanstvo čovjeka, zaštita života, opće dobro i odgovornost prema stvorenomu svijetu i budućim naraštajima… Život, zdravlje i sigurnost ljudi moraju biti iznad svakoga političkog, gospodarskog, poslovnog ili drugog parcijalnog interesa.«
Pavić navodi da je kontaktirao s nekoliko važnih crkvenih tijela, organizacija i institucija s pitanjima »zašto dosad nisu reagirali na slučaj Gospić, smatraju li zaštitu prirode važnim teološkim i vjerničkim pitanjem te planiraju li se nakon novog vatikanskog dokumenta snažnije uključiti u pitanja zaštite okoliša«. Ističe da se obratio Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK), sisačkomu biskupu Vladi Košiću kao predsjedniku Vijeća za nauk vjere HBK-a te Komisiji HBK-a »Iustitia et pax«. Kazuje da je odgovor dobio jedino od prof. dr. Stjepana Balobana, pročelnika Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve, koji je odgovorio da je trenutačno u inozemstvu i nije dostupan. Predstavljajući ukratko Balobana, Pavić se referirao i na jedan njegov intervju za Glas Koncila, no očito nije konzultirao najnovije brojeve toga katoličkoga tjednika.
Gospićka župa i župljani nisu Crkva?
U izdanju Glasa Koncila od 20. rujna objavljena je reportaža o molitvenoj inicijativi vjernika katedralne župe Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću. Ondje su vjernici svakoga utorka počeli moliti za pronalazak rješenja i otklanjanje opasnoga otpada iz Gospića i cijele Hrvatske. Njihov župnik Marko Maglić u razgovoru za Glas Koncila rekao je: »Gospić u proteklih godinu dana proživljava pastoralno buđenje – dijelom upravo zbog ove krize. Ljudi su svjesni težine situacije u kojoj su se našli te je logično da više traže potporu Crkve.« Župnik Maglić još je dodao: »Crkva ne može stajati sa strane kada je u pitanju dostojanstvo čovjeka – bilo da se ugrožava njegovo pravo na život bilo da se ugrožava stvoreni svijet. Zato smo od početka stali uz narod. Biskupski vikar za pastoral Josip Šimatović i ja u jutro prije zagrebačkoga prosvjeda susreli smo se s ljudima koji su iz Gospića polazili u Zagreb i blagoslovili ih. Većinom je riječ o našim župljanima.«
Tko je podupro prosvjed
Katedralna župa u Gospiću pokriva prostor i ljude koji su najpogođeniji odlaganjem opasnoga otpada. Župa je krajem lipnja na svojoj Facebook-stranici poduprla prosvjedno okupljanje »Hodaj za Liku« koje je prethodilo kasnijemu zagrebačkomu prosvjedu »Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku«.
Koliko god molitvene i društvene inicijative u gospićkoj župi bile relevantne za razumijevanje odnosa Crkve prema otpadnoj aferi, one nisu bile spomenute u reportaži Jutarnjega lista. No autor reportaže obratio se dvojici sugovornika koja su »osnažila« naraciju o udaljenosti Crkve od ekološkoga problema u Gospiću i ekoloških problema općenito.
Je li Crkva dobro i dovoljno reagirala na otpadnu aferu u Gospiću? Zamjetno je kako na Facebook-stranici katedralne župe u Gospiću nema poziva ili potpore prosvjednomu okupljanju koje je održano početkom rujna u Zagrebu. Istomu okupljanju koje su inicirali i njihovi župljani koji su prije odlaska na prosvjed dobili blagoslov svojih crkvenih pastira. Za razliku od prvoga prosvjeda koji je poduprla i župa, prosvjed u Zagrebu pokušali su politički zaposjesti različiti politički i društveni akteri. Jedni su ga htjeli oblikovati kao prosvjed protiv Vlade i HDZ-a, a drugi su ga nastojali definirati kao »jugoslavenski« i »protuhrvatski« prosvjed. U toj hiperpolitici, odnosno političkoj buci koju stvaraju različiti akteri, teško je snaći se i vjernicima i svećenicima i biskupima.
Poučak o domoljublju
Sigurno je da reakcija Crkve na problem s odlaganjem opasnoga otpada nije izostala. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je mnogo vjernika, ali i onih koji to nisu. Bilo je i onih koji imaju protucrkvena stajališta, no to ne znači da se katolici trebaju izuzeti iz odgovornosti za zaštitu stvorenoga svijeta. Sveti Petar Juraj Frassati jednoga je političkoga neistomišljenika pridobio riječima: »Ne može nad domovinom imati monopol jedna ili druga politička struja; cilj prema kojemu svi zajedno trebamo težiti jest njezino unaprjeđenje i obrana.« Ne treba se bojati ponekad se udružiti i s političkim neistomišljenicima, posebno ako je u interesu općega dobra.
