Pulski Trg Dantea Alighierija uljepšan je fontanom, parkom i crkvom sv. Marije od Milosrđa, koja pripada katedralnoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Skladnost arhitekture i zelenila nastala je zahvaljujući pulskomu industrijalcu i dobrotvoru Pietru Ciscuttiju (1830. – 1890.), koji je za svojega života obnovio ceste, kanale i gradske četvrti te izgradio prvo malo kazalište 1854., a zatim 1882. i novo veliko kazalište »Politeama Ciscutti«. Izgradnjom prvoga kazališta te je godine obnovio i crkvu sv. Marije od Milosrđa ili kako je popularno nazivaju »Misericordia«.
Za crkvu postoji predaja o ukazanju Gospe na tom mjestu, kada je i izgrađena 1338. Obnovljena je i proširena 1447. te je do 1780. bila pod upravom augustinaca. Oni su uz crkvu od 1453. upravljali i samostanom, a imali su i samostan St. Maria del Caneto na otočiću Verudi. Red augustinaca ukinut je 1814. U crkvi su se nalazila dva augustinska oltara posvećena njihovim svetcima, jedan sv. Nikoli Tolentinskom (1245. – 1305.), drugi nadbiskupu sv. Tomi iz Villanove (1488. – 1555.). Augustinskomu redu pripadao je i naš bl. Gracija iz Mula (1438. – 1508.). Crkva je stradala u požaru 1858., ali je brzo obnovljena i pregrađena. U njoj je očuvana kamena kustodija s drvenim vratašcima, kameni oltar i reljef Bogorodice iz vremena kada je ondje djelovala Bratovština Gospina pojasa. U lađi su oltari sa slikom sv. Tome i Blažene Djevice Marije, na kojem je kip Srca Isusova i sv. Antuna Padovanskoga i kip Male Terezije. U odijeljenom je svetištu barokni mramorni oltar sa svetohraništem i središnjom nišom u kojoj je osvjetljeni lik sv. Marije od Milosrđa u bijelo-plavoj haljini s otvorenim srcem milosrđa. Iznad ulaza je kor s orguljama, a iznad plošnoga pročelja s okulusom dvostruka preslica sa zvonima. U unutrašnjosti je otvoreno drveno krovište, a na zidovima uski prozori lučnoga završetka.
Mise su nedjeljom u 8 i 19, a radnim danom u 19 sati.
