Uz 50. godišnjicu smrti i 125. obljetnicu rođenja prisjećamo se vrsne hrvatske književnice Mare Švel.
Rođena je 3. siječnja 1900. u Srijemskoj Mitrovici. Tri godine pohađala je školu zagrebačkih sestara milosrdnica te je 1918. maturirala na sušačkom liceju. Nakon nekoliko odslušanih semestara medicine prekinula je studij i udala se za Franju Švela, preselivši se u Vrbanju. Neposredno nakon završetka Drugoga svjetskoga rata njezina su supruga komunističke vlasti optužile da je pripremao dolazak okupatora i omogućio neprijatelju pljačku poljoprivrednih proizvoda. Uhićeni su u Sarajevu i na suđenju u siječnju 1946. oboje proglašeni krivima: suprug je osuđen na smrt, no nakon žalbe presuda mu je smanjena na dvadeset, a potom na pet godina prisilnoga rada. Ona je u zatvoru bila nekoliko mjeseci, ali je međutim iste godine bila optužena da je ustaški pisac. Osuđena je na jednogodišnji izgon iz Zagreba, tri godine gubitka nacionalne časti te je isključena iz Društva književnika. Vrativši se u Vrbanju, radila je kratko kao honorarni predavač u Školi učenika u privredi. Nakon suprugova izlaska iz zatvora preselili su se u Zagreb. Umrla je 7. prosinca 1975., a pokopana je u Vrbanji.
Plodno spisateljstvo započela je 1923., a tridesetih godina objavljivala je u »Našoj ženi«, zatim u »Ženskom listu« odnosno »Hrvatskom ženskom listu«, u kojem je od svibnja do prosinca 1944. bila urednica, zamijenivši Sidu Košutić. Pisala je u brojnim svjetovnim i katoličkim listovima, uz ostalo 1947. u tada jedinom katoličkom glasilu »Gore srca«.
Zbirku novela »Šuma i Šokci«, kojom je započela svoj šokački ciklus, tiskala je 1940., a nastavila ga romanom »Hrast« 1942. Iste godine tiskala je novele »Portreti nepoznatih žena«. Šokački ciklus zaključila je romanom »Ovim šorom, Jagodo…«, napisanim prvih godina nakon rata, a eseji »Trenutni snimci« tiskani su 1975. U Svetojeronimskom društvu objavila je knjige »Priče za Sveu i Karen« 1967. i »Legende« 1969. Pjesnički opus čini četrdeset devet pjesama. Dio je neobjavljen, kao i jedna drama, kraći roman i pripovijesti. Pisala je igrokaze i filmski scenarij za dokumentarac »Oklada« Rudolfa Sremca.
Nedvojbeno, ta energična žena izrazila je svojim djelom epopeju šokačkoga života, utkavši u nj svoj vjernički i domoljubivi značaj. (L)
