EUROPSKI PARLAMENT USVOJIO REZOLUCIJU O ZABRANI GLIFOZATA Prilika za inovacije i ekološki uzgoj

Foto: Shutterstock
Usvojeni tekst rezolucije Europskoga parlamenta vrlo je dobar sažetak (dostupan je na hrvatskom jeziku) slučaja glifozata i mjerodavan je dokument koji svi zainteresirani akteri moraju proučiti kako bi se lakše suočili s nadolazećom zabranom glifozata.

Europski je parlament usvojio rezoluciju kojom se od Europske komisije traži da povuče svoj prijedlog o produženju dozvole za herbicid glifozat. Štoviše, europarlamentarci zahtijevaju trenutačnu zabranu uporabe glifozata u parkovima, vrtovima ili igralištima, a do Božića 2022. godine traži se potpuna zabrana i u poljoprivrednom sektoru. Čini se, dakle, da će nakon 40 godina uporabe još jedan pesticid, poput DDT-a ili atrazina, završiti u ropotarnici agrokemijskih proizvoda.

Poljoprivreda ovisna o glifozatu

Glifozat je najprodavaniji herbicid na svijetu; na njemu se temelji europska te posebice sjevernoamerička poljoprivreda. Upravo je zato u Europskom parlamentu predložen petogodišnji period prilagodbe za poljoprivrednike i farmere. Kako bi se olakšala potraga za alternativnim rješenjima, odnosno herbicidima koji nisu toliko toksični, privremeno će se tolerirati uvoz i uporaba sredstava na bazi glifozata. No prema tekstu rezolucije bit će zabranjena prodaja glifozata privatnim osobama te uporaba glifozata na javnim površinama, kao i na poljima gdje su dovoljni integrirani sustavi zaštite bilja (niskorizični pesticidi biološkoga podrijetla). Također se zabranjuje uporaba glifozata za postupak isušivanja prije žetve, koji provode mnogi poljoprivrednici.

Prilika za inovacije i ekološki uzgoj

Svi hrvatski predstavnici (osim jednoga »suzdržanoga«) u Europskom parlamentu glasovali su za tekst rezolucije. To je dodatna poruka našim poljoprivrednicima da se moraju pripremiti za vrijeme sjetve i žetve – bez glifozata. Sve donedavno neki su hrvatski stručnjaci uvjeravali javnost da zabrana glifozata nije realan scenarij. No sada je očigledno da naši poljoprivrednici ne mogu računati na političku podršku izuzeća, prema kojem bi se na hrvatskim poljima ipak odobrila uporaba glifozata. Najava potpune zabrane glifozata prilika je da se dodatno promovira ekološki oblik poljoprivrede, koji ne ovisi o tržišnoj sudbini glifozata i drugih pesticida. Također, zabrana jednoga agrokemijskoga proizvoda poticajna je za znanstvenike i poljoprivrednike da inovacijama porade na otkrivanju boljih i zdravijih rješenja.

Glifozat (ni)je jestiv

U pozadini te političke odluke krije se dugotrajni znanstveni sukob oko štetnosti glifozata, njegovih učinaka na prirodu i ljudsko zdravlje. Sukob je kulminirao objavom službenih stajališta krovnih institucija nadležnih za sigurnost kemikalija. S jedne je strane Međunarodna institucija za istraživanje raka (IARC), koja je glifozat proglasila vjerojatnim uzročnikom raka, a s druge je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), koja glifozat smatra neškodljivom kemikalijom. Ove je godine otkriveno da se pozitivna stajališta EFSA-inih stručnjaka o »jestivom« glifozatu temelje na znanstvenim rezultatima proizvedenim u uredima kompanije »Monsanto«. Takve su studije »kućni uradci« koji imaju funkciju zaštite glifozata koji proizvode »Monsanto« i druge agrokemijske tvrtke.

Kukavičja jaja iz Monsanta
U tekstu usvojene rezolucije uzimaju se u obzir oba suprotstavljena stajališta, ali s jasnim zaključkom da jedna strana za argumente rabi »kukavičja jaja«: »U sklopu sudskoga spora koji su u SAD-u pokrenuli tužitelji koji tvrde da su zbog izloženosti glifozatu oboljeli od non-Hodgkinova limfoma postali su dostupni interni dokumenti ‘Monsanta’, vlasnika i proizvođača ‘Roundupa’, proizvoda u kojem je glifozat aktivna tvar… Objavljena korespondencija dovodi u pitanje vjerodostojnost određenih studija i onih koje je financirao ‘Monsanto’ i navodno neovisnih studija, a one čine dio dokaza koje je za ocjenu sigurnosti glifozata rabila EFSA.«
Konačni obračun s GM usjevima?

Usvojeni tekst rezolucije Europskoga parlamenta »P8_TA-PROV(2017)0395« vrlo je dobar sažetak (dostupan je na hrvatskom jeziku) slučaja glifozata i mjerodavan je dokument koji svi zainteresirani akteri moraju proučiti kako bi se lakše suočili s nadolazećom zabranom glifozata. Eliminacijom toga jeftinoga herbicida uzgoj usjeva, voća i povrća bit će skuplji jer uvođenje zamjenskih kemikalija zahtijeva dodatno vrijeme i troškove. To je cijena poljoprivredne ovisnosti o glifozatu, čija je pretjerana potrošnja inducirala komociju i pohlepu kod korisnika. Zabrana glifozata stvorit će posebne probleme za poljoprivredu koja se temelji na genetički modificiranim usjevima. Sjetva GM sjemena nerazdvojno je vezana uz uporabu glifozata. Svi tržišno relevantni GM usjevi imaju ugrađeno svojstvo otpornosti prema glifozatu i prodaju se u paketu s tom kemikalijom. Stoga će zabrana glifozata u Europskoj uniji biti posljednji čavao u lijesu pokušaja da se na polja Staroga Kontinenta uvedu GM kulture.