Glas Koncila br. 25/2023.

INTERVJU: DEMOGRAF PROF. DR. TADO JURIĆ GOVORI O PRIJEDLOGU NOVIH IZBORNIH JEDINICA
ŠUMANOVCI
»Blagoslovljena voda suza« izvire iz srca Cvelferije
NA FORUMU O DIJALOGU I MIRU SUDJELOVALI I HRVATSKI PREDSTAVNICI
KOMENTAR
JERUZALEMSKI PATRIJARH U POSJETU SPLITU
Zadaća je Crkve promicati odnos između pravde i oprosta
U FOKUSU
Trostruki zaključak Hoda za život
VATIKAN
Papa Franjo o Božjoj blizini u bolnici
RIM
Rupnik otpušten iz Družbe Isusove
NAŠI RAZGOVORI
SISAK
Ministranti su više od uresa
(PRI)GOVOR ZNANOSTI
PROPISI-PRAVO-PRAVDA
ZAPAŽANJA
PEDESET GODINA MISIJE U GIESSENU
Očuvati jezik, crkveno i narodno zajedništvo
ZAGREB
Učenici uprizorili život bl. Stepinca
SVJEŽE IZ »KONZERVE«
OBITELJ I MEDIJI
REPORTAŽA: ŽUPA SV. IVANA KRSTITELJA ROŠKO POLJE

Fotografijom i prilogom iz Šumanovaca, gdje je proslavljena 650. obljetnica najstarijega svetišta na području Vukovarsko-srijemske županije, otvara se novi broj Glasa Koncila, pripremljen za nedjelju 25. lipnja.

U »srcu i duši Cvelferije« pjesma je združenoga zbora iz sviju župa Drenovačkoga dekanata zahvalila za 650 godina bdjenja šumanovačke Majke Dobre Nade nad pukom hrvatske tromeđe.

U fokusu novoga broja je i Forum o dijalogu i miru na području jugoistočne Europe koji je Slovenska biskupska konferencija u Kopru organizirala uz 30. obljetnicu svojega utemeljenja, a na kojem je naime bila je vidljiva i hrvatska prisutnost. Dvadesetak govornika predstavnika katoličke, pravoslavne, luteranske, islamske i židovske zajednice iz 15 zemalja jugoistočne Europe i Male Azije govorili su o miru kao osobnom iskustvu koje doživljavaju i kao vjersku dužnost.

O geopolitičkoj karti Europe, a potaknut nazivom međureligijskoga foruma u Kopru – »Forum za dijalog i mir na Balkanu« – piše ovotjedni komentar glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić ističući da je nejasno »zašto su organizatori nakon višegodišnjih nastojanja da se i Slovenija i Hrvatska i Bosna i Hercegovina na crkvenoj i društvenoj karti neprijeporno prihvate kao područje srednje Europe sada ponovno pojavljuju na – Balkanu«. »Budući da (zapadni) Balkan nikad nije bio ništa drugo nego opasan politički projekt, treba ga ostaviti ondje gdje mu je i mjesto – u ropotarnici krvave povijesti«, piše među ostalim urednik Stanić.

»Reforma izbornih jedinica može biti jedan od načina da se poboljša politički sustav, ali ovakva kakva je predložena ne će dovesti do povratka povjerenja u politički sustav«, govori u intervjuu izv. prof. dr. Tado Jurić, demograf s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, osvrćući se na Vladin prijedlog novoga zakona o izbornim jedinicama, iznesen uoči »superizborne« 2024. Osim apatije birača sugovornik se osvrće i na druge probleme, među kojima se ističe prevelika zastupljenost manjina te, još više, podzastupljenost hrvatske dijaspore koja iseljavanjem postaje sve veća. Sugovornik iznosi načela za primjereniji ustroj izbornih jedinica, a predstavlja i svoju tezu o »digitalnoj demokraciji« koja bi po njemu bitno smanjila jaz između otuđenih političkih elita i stvarne političke volje građana.

U Rošku Polju na zapadu Hercegovine tisuće slave sv. Ivana Krstitelja, premda je u ondašnjoj župi, koju je pohodila ovotjedna reportaža, tek 400-tinjak vjernika. Bajkovito mjesto između Midene i Zavelima privlači, naime, i hodočasnike iz posuškoga, imotskoga i duvanjskoga kraja, a siromaštvo se u njemu pobjeđuje – solidarnošću.

Tko ne zna moliti neka se otisne na more, veli drevna izreka što podsjeća na ćudljivost nepreglednoga plavetnila. Lipanjski Svjetski dan pomoraca, koji aktualizira rubrika »Mladi mladima«, podsjeća da za tisuće mornara plovidba nije tek profesija, nego i duhovni put.

Uz novi broj Glasa Koncila dolazi i lipanjsko izdanje »Prilike«. U svjetlu ponovnoga podsjećanja na ljepotu zajedništva u hrvatskom narodu, koje je došlo preko srebrnoga nastupa hrvatskih nogometnih reprezentativaca u Ligi nacija, lakše je uočiti u kojoj se mjeri događaju novi napadi na hrvatske društvene temelje. Stoga pitanje hrvatskoga identiteta nije pitanje pobjede, nego opstanka. Psihološka rubrika piše o pogubnosti osvećivanja, ekonomska o utjecaju »ljepote ljudi« na zaradu, književna vrjednuje djelo »nepoćudnoga pjesnika«, a zdravstvena o zabrinutosti zbog aktualne nestašice nekih lijekova.