Nedavni su lokalni izbori potvrdili dominantnu poziciju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u hrvatskoj politici. Kako je istaknuo predsjednik stranke i Vlade Andrej Plenković, HDZ je na lokalnim izborima pobijedio u 15 županija, 61 gradu i 206 općina, što je gotovo 49 posto svih jedinica područne i lokalne samouprave u Hrvatskoj. Prvi put otkad se izravno biraju gradonačelnici HDZ istodobno ima gradonačelnike u dva od četiri najveća hrvatska grada (Split i Osijek). Ako se tomu pridruže Zadar i Velika Gorica, HDZ ima gradonačelnike u četiri od šest najvećih hrvatskih gradova.
Plenković je nakon lokalnih izbora istaknuo političke iskorake HDZ-a u velikim urbanim sredinama. No izostao je politički iskorak HDZ-a u najvećoj urbanoj sredini i hrvatskoj metropoli, Zagrebu. HDZ ima premoćan utjecaj u Vladi i Saboru, najviše hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, vlast u većini županija, gradova i općina, ali više od 25 godina nema gradonačelnika u Zagrebu. Ponekad se čini kao da je gradonačelnik Zagreba jedina poluga moći koju HDZ ne želi u svojem političkom portfelju.
HDZ je najveća i najorganiziranija stranka u Zagrebu, ali još ni jednom nije iznjedrio kandidata koji bi ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika. Iako formalno kandidate za gradonačelnike određuju ogranci stranke, u centraliziranoj stranci poput HDZ-a odluku o kandidatu za gradonačelnika Zagreba zapravo donosi predsjednik stranke. Svi dosadašnji HDZ-ovi kandidati na gradonačelničkim izborima u Zagrebu bili su politički slabi i neprepoznatljivi. Takve su kandidate postavljali i Ivo Sanader i Tomislav Karamarko i Andrej Plenković, koji se bitno razlikuju kao politički vođe. Karamarko je bio slab predsjednik HDZ-a i 2013. je kao kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba postavio Margaretu Mađerić, koja je dobila malo više od 5 posto glasova. Sanader je bio snažan predsjednik HDZ-a i 2009. je kao kandidata postavio Jasena Mesića, koji je dobio malo više od 13 posto glasova.
Andrej Plenković ostavlja dojam snažnoga političkoga vođe HDZ-a, ali takve profile kandidata nije birao za gradonačelničke izbore u Zagrebu. Prvo je 2017. kandidirao Dragu Prgometa, koji je dobio nešto više od 5 posto glasova. Tu se Plenkovića donekle može izuzeti od odgovornosti jer 2017. još nije čvrsto ovladao HDZ-om. Nakon što je učvrstio svoju nadmoćnu poziciju u stranci Plenkovićev HDZ je 2021. izabrao Davora Filipovića, koji je na gradonačelničkim izborima dobio manje od 10 posto glasova. Na izborima 2025. stranka se odlučila za Mislava Hermana, koji je dobio malo manje od 13 posto glasova.
HDZ ima pravo na kandidiranje politički slabih kandidata za gradonačelnika Zagreba. Biranje HDZ-ovih kandidata ponajprije je u domeni stranačkoga vodstva i članstva. No Zagreb je prvo bio prepušten pragmatično-klijentelističkoj vladavini Milana Bandić, a sad je prepušten ideološko-klijentelističkoj vladavini stranke Možemo!. Građanima Zagreba, napose onima koji slijede kršćansku antropologiju, ne može biti svejedno hoće li imati gradsku vlast koja je upravljački sposobna i politički uključiva ili vlast koja je upravljački nesposobna i usmjerena na radikalnu transformaciju društvenih vrijednosti.
Jedina politička opcija koja može ozbiljno ugroziti vladavinu Možemo! u Zagrebu je HDZ. Kako su pokazali nedavno održani izbori u Zagrebu, Možemo! i Tomislava Tomaševića ne mogu pobijediti političke opcije povezane s vlašću Milana Bandića ni centrističko-tehnokratske opcije koje se svaki put nude na zagrebačkim izborima. Takve opcije samo osnažuju Možemo! i Tomaševića koji se uspješno prikazuju kao brana od »bandićevskih struktura« i »neoliberala«.
HDZ je politički najambicioznija stranka u Hrvatskoj, koja nastoji steći kontrolu nad većinom najvažnijih poluga moći. HDZ je vrlo učinkovit »politički stroj« koji uspješno pobjeđuje na različitim izborima i ima kadrove za upravljanje različitim političkim i javnim institucijama. No u zagrebačkim izborima ima kroničan nedostatak političke ambicioznosti i učinkovitosti. Vlast u Zagrebu veoma je važna poluga moći i gradonačelnik Zagreba ima potencijal biti jedna od najutjecajnijih političkih dužnosti u državi. U HDZ-u je politička moć koncentrirana u rukama predsjednika stranke koji ima nadmoćnu poziciju u stranačkoj hijerarhiji. Predsjednik HDZ-a (koji je ujedno predsjednik Vlade) ima kontrolu nad Vladom i zastupničkom većinom u Saboru. Sadašnji predsjednik HDZ-a i Vlade percipira se kao nedodirljivi autoritet nad svim drugim HDZ-ovim državnim dužnosnicima i stranačkim prvacima. Nitko od njih ne obnaša političku dužnost s koje bi mogao izazivati ili osporavati autoritet Plenkovića. Gradonačelnik Zagreba jedina je takva potencijalna dužnost. Gradonačelnik Zagreba iz redova HDZ-a nužno bi imao poluge moći s kojima može ugroziti nepobitni autoritet predsjednika stranke.
Krajem listopada održavaju se unutarstranački izbori za predsjednika zagrebačkoga HDZ-a. To su zapravo predizbori za HDZ-ova kandidata na gradonačelničkim izborima 2029. Trenutačno stanje s mogućim kandidatima za čelnika zagrebačkoga HDZ-a ne pokazuje želju za značajnijim političkim iskoracima u Zagrebu. Plenković stvara dojam pragmatičnoga političara svjesnoga političkih mogućnosti i opasnosti koje donosi HDZ-ov gradonačelnik Zagreba. Dominantno vodi centrističku politiku, ali pokazuje da nije voljan prepustiti važne poluge moći lijevoliberalnim akterima. HDZ je dosad uglavnom prepuštao i »žrtvovao« Zagreb zbog uskih stranačkih interesa, a može pobijediti u toj najvećoj hrvatskoj urbanoj sredini. Prvi je korak pronalazak politički snažnoga predsjednika stranačke organizacije u Zagrebu.
