Uz Maricu Stanković, poznatu »orlicu križaricu«, i Danicu Bedeković, vrsnu esperantisticu, niz je žena koje su bile istaknute katoličke laikinje, među kojima su i sestre Marijana i Božena Kralj, kojoj ovom prigodom posvećujemo nekoliko spomenredaka.
Božena Kralj rođena je 21. prosinca 1891. u Jastrebarskom. Nakon završetka Ženskoga liceja u Zagrebu i mature na Kraljevskoj donjogradskoj gimnaziji upisala je 1910. studij hrvatskoga i latinskoga jezika na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu. Dva je semestra 1912./1913. kao stipendistica HAZU-a provela na studiju slavistike na Historijsko-filozofskom fakultetu u Moskvi, što je tada bio istinski pothvat i presedan. Nakon diplome 1915. doktorat je stekla 1919. Iste godine udala se za Velimira Deželića sina, koji je, uz ostalo, kao političar i socijalni radnik bio zagovornik ženskih prava, pa ga je privukla samosvjesna Boženina osobnost. Od 1917. predavala je na Kraljevskoj ženskoj realnoj gimnaziji, a od 1925. do 1947. na Drugoj ženskoj realnoj gimnaziji, današnjoj VII. gimnaziji.
Bila je prva djevojka primljena u Hrvatsko akademsko katoličko društvo »Domagoj« 1911. Učlanjenje nije išlo glatko, ali je presudio biskup Antun Mahnić riječima: »Pa mora i to biti!«, otvorivši tako vrata ulasku žena u do tada ekskluzivno muško društvo katoličkih akademičara. Uskoro je u Socijalnoj sekciji i Narodnoobrambenoj sekciji »Domagoja« držala predavanja o ženskom pitanju. Postala je i članica Hrvatskoga katoličkoga seniorata. Bila je članica i ABC-kluba za poduku analfabeta te neko vrijeme njegova tajnica.
Pisala je u listovima »Agramer Tagblatt« i »Ženskom pokretu« te u katoličkim listovima »Krijesu«, »Ženskoj misli«, »Obitelji« i koledaru »Zadrugaru«. Tematika njezinih članaka posvećena je položaju žene u društvu i ženskim katoličkim organizacijama; dužnostima žene u radu za narodno prosvjećivanje, izbornom pravu žena i dr. Zauzimala se, uz ostalo, za veća socijalna prava rodilja i dojilja. Nakon rata surađivala je u »Školskim novinama« pod pseudonimom Božena Ivanovna.
Umrla je 10. listopada 1971. u Zagrebu. Njezina je uloga iznimna jer je, ostvarivši se kao supruga i majka, Hrvatski katolički pokret otvorila ženama, koje su ga oplemenile svojim genijem. (L)
