Kao i sve ostale u posljednjih stotinjak godina, i posljednja kampanja za američke predsjedničke izbore vodila se po cijelom svijetu. Doduše, ponašanje američkih vlasti izravno utječe na globalne odnose, pa time i na unutarnje stvari mnogih država. Unatoč tomu, zanimljivo je uvijek ponovno gledati kako ljudi koji nemaju nikakve veze s tim političkim sustavom, koji ne sudjeluju na tim izborima, ne tiče ih se pitanje visine poreza i nezaposlenosti u toj državi, živo raspravljaju o kandidatima kontrolirajući istodobno vlastiti krvni tlak.
Američki predsjednički izbori uvijek nanovo na vidjelo donose polarizaciju društva, i to ne samo američkoga. U europskim obiteljima američki predsjednički kandidati izazivaju veće napetosti nego pitanje je li netko predugo zauzeo kupaonicu, prijatelji na zajedničkom ručku vikendom odjednom prekidaju razgovore tražeći druge, lakše teme.
Fascinacija Amerikom nadilazi realne političke i gospodarske povezanosti i ovisnosti u svijetu. Ona traje otkad je Amerika otkrivena, otkad je postala simbolom slobode i neograničenih mogućnosti, prostora u kojem su društvene norme prilagodljive pojedincu.
Odlaskom Donalda Trumpa s političke pozornice svijet je odahnuo. Odahnula je, naravno, i Amerika. Otišao je predsjednik koji kao da nije mario za uhodana pravila i mnoge je stvari rješavao naprečac, prznica koji je unosio nemir i sukobe u zemlji. Odahnula je javnost, medijski koncerni, multiplikatori javnoga mnijenja i svi koji su na strani pobjednika. Svi ostali nisu odahnuli, a takvih je također mnogo, pola Amerike i ne baš mali dio svijeta. Na ovim američkim izborima nije bilo dopušteno premišljanje, odvagivanje prednosti i nedostataka jednoga ili drugoga kandidata. Ili si za ili nisi, kao svojedobno kad je Jugoslavija odbacila rezoluciju Informbiroa.
Američki izbori 3. studenoga rezultirali su smjenom u Bijeloj kući. Izgubio je dosadašnji predsjednik, republikanac Donald Trump, a pobijedio je kandidat Demokratske stranke Joe Biden.
U svom prvom intervjuu nakon izbora Trump je krajem studenoga ponovio tvrdnju da je izborni rezultat prijevara, najavio je da će i dalje pokušavati na sudu osporiti rezultat, ali je priznao da nije optimist. Javnost, mediji, američke državne institucije, Biden, pa i sam Trump u međuvremenu se pripremaju za primopredaju dužnosti. Time će Joe Biden, ako sve prođe kako je predviđeno, postati 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od stupanja na snagu američkoga ustava 1789. godine. Ukupno gledano, riječ je o 59. predsjedničkom mandatu budući da je nekolicina predsjednika vladala u dva mandata.
Četrnaest predsjednika vladalo je u samo jednom mandatu, najpoznatiji od njih su Jimmy Carter i George Bush stariji. Predsjednik može biti biran samo dva puta uzastopce. No jedan je predsjednik vladao čak četiri mandata. Bio je to Franklin D. Roosevelt, a njegovu su dugu vladavinu omogućile izvanredne okolnosti nastale izbijanjem Drugoga svjetskoga rata. Jedan jedini predsjednik vladao je u dva mandata koji nisu bili uzastopni, Grover Cleveland. On je bio 22. i 24. predsjednik, od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. godine.
Prvi američki predsjednik, George Washington, vladao je u dva mandata, od 1789. do 1797. Njegov nasljednik John Adams izdržao je samo jedan mandat, kao i deseti predsjednik, njegov sin John Quincy Adams. Osam predsjednika preminulo je tijekom mandata, od čega su četvorica ubijena, od kojih su dvojica najpoznatijih Abraham Lincoln i John F. Kennedy. Jedan je predsjednik odstupio s dužnosti, bio je to Richard Nixon zbog afere Watergate.
Joe Biden bit će drugi katolik na čelu Bijele kuće. Jedini američki predsjednik katolik prije njega bio je John F. Kennedy. Svi su ostali bili pripadnici različitih protestantskih zajednica. Ni jedan predsjednik nije se izjašnjavao kao ateist. Gotovo polovica Amerikanaca bila je uvjerena da je bivši predsjednik Barack Obama musliman. Njegov je otac doduše bio musliman iz Kenije, a majka mu je bila kršćanka. Obama je kršten i pripadnik je protestantske zajednice.
Obama je prvi i zasad jedini crni američki predsjednik. Buduća potpredsjednica Kamala Devi Harris bit će ne samo prva žena na toj dužnosti, nego i prva koja nije bijele boje kože. Otac joj potječe s Jamajke, a majka joj je tamilskoga podrijetla iz Indije.
Američki predsjednik ima ne samo velike ovlasti, u skladu s predsjedničkim sustavom što ondje vlada, on je više nego igdje drugdje u demokratskim državama simbol. Amerikanci svoga predsjednika doživljavaju kao vođu i uzor. Njegova osobnost, stil vladanja, pa i privatni odnosi daju važan pečat njegovu mandatu. To je bilo možda i najviše vidljivo u slučaju Donalda Trumpa, koji je svoj osebujni stil neotesana poduzetnika unio u politički život Amerike i time izazivao snažne reakcije i podjele.
Ma koliko Europljani s emocionalnim nabojem pratili američke izbore, mnogi ne znaju da američki politički sustav funkcionira različito od europskih, a i sam izborni proces jedinstven je u svijetu.
Američki predsjednički kandidat mora ispunjavati tri uvjeta. Mora biti rođen u Americi, mora u trenutku stupanja na dužnost imati navršenih 35 godina i mora živjeti u Americi bez Na američkim predsjedničkim izborima može pobijediti kandidat koji nije dobio najveći broj biračkih glasova. To je rezultat vrlo složena izbornoga sustavaprekida najmanje četrnaest godina.
Na američkim predsjedničkim izborima može pobijediti kandidat koji nije dobio najveći broj biračkih glasova. To je rezultat vrlo složena izbornoga sustava. Iako svi birači mogu izići na predsjedničke izbore, predsjednika ne biraju izravno oni, nego izbornici čiji se broj određuje u skladu s brojem glasova u pojedinoj saveznoj državi. Broj izbornika u saveznim državama različit je i određuje se u skladu s brojem stanovnika. Kalifornija daje primjerice 55 izbornika, a Delaware samo tri. Nadalje, u 48 od 50 saveznih država broj izbornika ne dijeli se u skladu s postotkom dobivenih glasova, nego svi izbornički glasovi idu kandidatu koji je dobio većinu.
Budući da u Americi ne postoji obveza prijave prebivališta, svaki građanin koji želi glasovati na izborima mora se za to prijaviti. Pritom u različitim saveznim državama vrijedi različito izborno pravo. Primjerice, u Oregonu se može glasovati samo poštom, a u nekim državama birači mogu svoj glas predati i nekoliko dana ranije.
Neke države priznaju glasove poslane poštom na dan izbora, čak ako su pristigli i nekoliko dana kasnije. To je razlog dugotrajnoga postupka brojenja glasova, što povremeno budi sumnje u regularnost. Tu činjenicu Trump je uglavnom rabio kao argument za tvrdnju o neregularnosti izbora.
Kako su stvari stajale do 1. prosinca, Biden je osvojio 306 izborničkih glasova, daleko više od potrebnih 270. Trump međutim tvrdi da je riječ o »potpunoj prijevari«, on i njegovi pristaše pozivaju se pritom na mogućnost manipulacije zbog složenoga izbornoga procesa, a nastoje čak dokazati da su na izborima sudjelovali i ljudi koji su odavno mrtvi. Brojni sudovi u međuvremenu su odbacili Trumpove pokušaje poništenja izbornih rezultata, a on sam kaže da će se i dalje boriti, ali ni sam više ne vjeruje da će sa svojim tužbama dospjeti do odlučujućega vrhovnoga suda.
Izbornički kolegij sastaje se 14. prosinca kako bi izabrao predsjednika. Rezultat će odmah biti poznat, ali će se u skladu s propisima službeno objaviti 6. siječnja. Novi američki predsjednik trebao bi položiti prisegu i službeno biti uveden na dužnost 20. siječnja.
Suprotno nagađanjima u javnosti, Trump je u spomenutom intervjuu izjavio da će dragovoljno napustiti Bijelu kuću ako izbornički kolegij izabere Bidena za predsjednika. Trumpova administracija posljednjih je tjedana odugovlačila s pristankom na proces primopredaje vlasti, ali je krajem mjeseca omogućila pokretanje postupka tijekom kojega budući predsjednik i njegovi suradnici dobivaju pristup ministarstvima i drugim tijelima vlasti te povjerljivim informacijama, kao i potreban novac za početak mandata. Ovih bi dana Biden također trebao dobiti povjerljivo izvješće obavještajnih služba, dostupno samo predsjedniku.
Američki politički sustav specifičan je i po tome što vladu čini samo jedna osoba, predsjednik. Osim potpredsjednika, koji ga službeno zastupa, svi drugi najbliži suradnici, čiji položaj odgovara razini ministra, zapravo su tajnici. Kad je riječ o američkom ministru vanjskih poslova, ministru obrane ili pravosuđa, zapravo je riječ službeno o državnom tajniku, tajniku za obranu, tajniku za pravosuđe. Američki politički sustav odlikuje još jedan specifičan detalj, nezamisliv za europsko poimanje trodiobe vlasti. Na čelu američkoga ministarstva pravosuđa (Department of Justice) stoji glavni državni odvjetnik.
U skladu s predsjedničkim sustavom, američki predsjednik dijeli ovlasti s parlamentom, ali ima velike mogućnosti odlučivanja. Stoga je osobni profil predsjednika ključan za prilike u zemlji tijekom njegova mandata.
Čovjek koji je u posljednje četiri godine vladao Amerikom i, u skladu s tim, znatno utjecao na prilike u svijetu, Donald John Trump, rođen je 1946. u New Yorku. Njegov otac, sin doseljenika iz Njemačke, bio je trgovac nekretninama, a Donald Trump nastavio je otčev posao i izgradio moćni koncern koji se, osim nekretninama, bavi upravljanjem hotelima, a djeluje i u industriji zabave. U prošlosti je podupirao različite političke opcije, a prije desetak godina priključio se Republikancima. Na izborima 2016. pobijedio je predstavnicu Demokratske stranke Hillary Clinton i postao američki predsjednik, prvi na toj tužnosti koji iza sebe nije imao političku ni vojnu karijeru. Njegov osebujni stil odražava se i u njegovu političkom djelovanju, očitujući se prije svega u čestim promjenama političkoga programa, jednostavnom govoru i neuobičajenim izjavama i ocjenama. Njegov politički program uglavnom se opisuje kao mješavina populizma, protekcionizma, liberalizma i izolacionizma. U unutarnjim odnosima naglasak je stavio na stvaranje radnih mjesta, ali je istodobno izazivao polarizaciju društva. U vanjskim odnosima pokazao se kao protivnik multilateralizma, isključio je Ameriku iz niza važnih međunarodnih organizacija i projekata, ali se istodobno pokazao uspješnim u smirivanju niza sukoba, primjerice rješavanjem napetosti sa Sjevernom Korejom ili smirivanjem odnosa s Kinom.
Trump je najstariji američki predsjednik u trenutku stupanja na dužnost. Njegov nasljednik Joe Biden bit će stariji od njega.
Joseph Robinette Biden rođen je 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Gotovo je cijeli život političar. Dugogodišnji senator iz redova Demokrata, od 2009. do 2017. bio je američki potpredsjednik u mandatu predsjednika Baracka Obame. Biden će, nakon Johna F. Kennedyja, biti drugi katolik na čelu Sjedinjenih Američkih Država. Sin trgovca automobilima, studirao je povijest i politiku i kasnije pravo i neko je vrijeme radio kao odvjetnik.
Biden je u kampanji nastupao kao čovjek koji želi ponovno ujediniti Ameriku, koristeći se optužbama na račun »ratobornoga« Trumpa i općim dojmom polarizacije društva. Uobičajene izborne teme, kao što su gospodarstvo, nezaposlenost, međunarodni odnosi, ovaj su put gurnute u drugi plan. Čini se da su ovi američki izbori, više nego i jedni ranije, naglasak stavili na moral. Pritom nije riječ o svjetonazoru, pitanjima javnoga morala ili čak osobnih profila kandidata, nego o tome što je opće ispravno, a što nije. Trump je pritom ispao nemoralan, a Biden kao moralna veličina. To krajnje pojednostavnjivanje političkih i osobnih profila svjedoči o nastavku krize američkoga političkoga sustava. Zasad je izgledno da će se, odlaskom Trumpa, smiriti politička retorika. A onda će se tek otvoriti ključna politička pitanja i doći vrijeme za ocjene, u kolikoj je mjeri Biden u stanju osnažiti politički, gospodarski i socijalni profil Sjedinjenih Američkih Država.
