Nedavno sam u crkvi čula obavijest o Svećeničkom bratstvu Pija XII. Župnik je čitao dopis o njima koji je primio s Kaptola, no nije detaljno pojasnio o kakvoj je zajednici riječ. Možete li nas upoznati kakav je to pokret, kada su oni izgubili vezu s Katoličkom Crkvom?
Doroteja S.
Vjerujemo da mislite na obavijest Zagrebačke nadbiskupije o Svećeničkom bratstvu Pija X. (ne XII.) koju je Nadbiskupski duhovni stol (NDS) uputio 15. listopada, o kojoj ste već ranije mogli čitati u našem tjedniku. Iz dopisa izdvajamo samo neke objašnjavajuće izvatke. Prvo, »Kanonski status Svećeničkog bratstva sv. Pija X. još uvijek nije uređen te Bratstvo nije u potpunom zajedništvu s Katoličkom Crkvom«, pa NDS podsjeća da su u potpunom zajedništvu s Katoličkom Crkvom oni kršteni koji se u njezinu vidljivu uređenju povezuju s Kristom kroz ispovijedanje vjere, sakramente i crkveno upravljanje, citirajući kanon 205 Zakonika kanonskoga prava. Da budemo jasniji, citirani kanon Zakonika kanonskoga prava jasno govori o onome što se ističe u »Obavijesti Zagrebačke nadbiskupije«: »Svećenici toga bratstva nemaju opće kanonske ovlasti u Zagrebačkoj nadbiskupiji za obavljanje svećeničke službe«, dakle oni bez mjesnoga biskupa – ordinarija, to jest njegove odluke i dopuštenja, ne mogu obavljati svećeničku službu ni dijeliti sakramente.
Što se Bratstva sv. Pija X. tiče, ono je utemeljeno 1970. godine pod vodstvom nadbiskupa Marcela Lefebvrea, koji se nije slagao s reformama Drugoga vatikanskoga koncila (posebno s liturgijskom reformom), ali je Katolička Crkva – posebno Sveta Stolica – tijekom svih godina, zahvaljujući i izuzetnomu trudu svih rimskih prvosvećenika – nastojala pokazivati otvorenost prema tomu bratstvu i uvijek je otvarala prostor za dijalog, što je potvrđeno još jednom i nedavno, to jest u prigodi Jubileja 2025. godine. Tada su naime članovi Bratstva, 21. kolovoza, došli na »Hodočašće Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X.« u Rim, gdje su molili krunicu, slavili misu i održali procesiju do lateranske bazilike, u kojoj su hodočasnici prošli kroz sveta vrata, »sudjelujući tako u najstarijim i najsnažnijim znakovima katoličkoga zajedništva«, izvijestila je Informativna katolička agencija. No taj lijepi događaj ujedno ne znači da pitanje kanonskoga položaja Bratstva i dalje ne ostaje otvoreno, pa je potpuno logična i prijeko potrebna bila i ova obavijest Zagrebačke nadbiskupije kako vjernici – recimo, župljani župe na čijem se području nalazi nova kapela Bratstva ili drugi vjernici – koji nužno ne moraju biti upoznati s istinom, ne bi zabunom i iz neznanja primali sakramente od svećenika iz Bratstva čiji članovi javno, ponekad i neprimjereno, reagiraju i Katoličku Crkvu i njezine pastire optužuju da je na pogrješnom putu nakon Drugoga vatikanskoga koncila.
