KAPELA UTEMELJITELJA ZAGREBAČKE BISKUPIJE Zbog nje je glasoviti Bollé dao srušiti sakristiju

Na obroncima Medvednice (61)

Snimio: Z. Galić | Kapela sv. Ladislava u Podgorju Bistričkom

Podgorje Bistričko mjesto je nadomak Marije Bistrice koje se smjestilo na posljednjim padinama istočne Medvednice sa završetkom sljemenske planinarske staze br. 67. Iznad ceste za Laz na 2,5 km do svetišta u Mariji Bistrici na uzvisini izgrađena je g. 1726. kapela sv. Ladislava koju je potres 1880. godine djelomično srušio. Zahvaljujući projektu Hermana Bolléa, crkvica je ponovno zazidana prema njegovu nacrtu.

Sačuvan prvobitni oltar

Bollé je dao srušiti sakristiju i izgraditi novu četvrtastu lađu križnih stropova s velikim bočnim vitražnim prozorima. U osi suženoga trostranoga svetišta križnoga stropa postavio je šiljasti drveni tornjić sa zvonom. Nad jednostavnim pročeljem s polukružnim ulaznim vratima nalazi se trokutasti zabat i visoki zabat krovišta s okulusom i križem. Prvobitni oltar sv. Ladislava očuvan je i u dijelovima se nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Iznad ceste za Laz na 2,5 km do svetišta u Mariji Bistrici na uzvisini izgrađena je g. 1726. kapela sv. Ladislava koju je potres 1880. godine djelomično srušio. Zahvaljujući projektu Hermana Bolléa, crkvica je ponovno zazidana prema njegovu nacrtu.

Danas je u svetištu kapele postavljen kasnobarokni obnovljeni polikromirani pozlaćeni drveni oltar Majke Božje Žalosne koji je g. 1959. prenesen iz crkve sv. Marije Magdalene iz Huma Bistričkoga. Središnja figura oltara je Blažena Djevica Marija s mrtvim Isusom u naručju (Pieta) kojemu mali anđeo ljubi ruku. Bočno se nalaze još dva velika anđela, a na vršnom dijelu oltara je stilizacija Srca Isusova s nekoliko glava kerubina i baldahinski završetak. Cijeli prostor oltara ispunjen je cvijećem i grozdovima. Kapela pripada župi Blažene Djevice Marije iz Marije Bistrice. Temeljito je obnovljena od 2012. do 2014. 

Misa posljednjega petka u mjesecu

Sv. Ladislav (1046. – 1095., blagdan 27. lipnja) bio je ugarsko-hrvatski kralj, utemeljitelj Zagrebačke biskupije i njezin prvi zaštitnik. Kanoniziran je g. 1192. Oltar mu se nalazi u sjevernoj lađi zagrebačke prvostolnice. Mise i pobožnost Majci Božjoj Žalosnoj u kapeli u Podgorju posljednjega su petka u mjesecu u 17 sati.