Izvanrednom doprinosu franjevaca hrvatskoj kulturnoj povijesti plodnošću se pisane i usmene riječi na poseban način pridružio Paškal Cvekan.
Rođen je 25. svibnja 1913. u podravskom selu Ferdinandovcu i kršten imenom Vjekoslav. Pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Varaždinu, a privatno je položio ispite na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je maturirao 1936. Bogosloviju je pohađao u Zagrebu, a nakon toga studirao je etnologiju, zemljopis i povijest na Filozofskom fakultetu. Teologiju je magistrirao 1955.
Franjevac je postao 1932. uzevši ime Paškal, a zaređen je 1938. na Trsatu. Od 1941. do 1954. boravio je u Varaždinu, gdje je vršio službu gvardijana te vjeroučitelja Franjevačke gimnazije i Gimnazije sestara uršulinki. Zatim je u Zagrebu bio vjeroučitelj na Franjevačkoj gimnaziji i gvardijan. Godine 1964. došao je na Trsat, no već je 1965. otišao u Viroviticu. Djelovao je kao nastavnik na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu. Umro je u Virovitici 25. studenoga 1998.
Njegova knjižna bibliografija obuhvaća više od šezdeset naslova. Najveći dio tiskane, a posebice netiskane građe odnosi se na knjige propovijedi. Vodio je i brojne duhovne vježbe. Nagovori s tih duhovnih vježba također su dio njegove bogate literarne ostavštine. U prvim godinama svećeništva vodio je i crkvene pjevačke zborove, a sam je vrlo rado pjevao solodionice glasom širokoga raspona.
Nakon dolaska u Viroviticu počeo se baviti restauratorskim i znanstvenim radom – proučavanjem povijesti, znanosti i umjetnosti. U samostanskoj virovitičkoj crkvi sv. Roka posebnom je metodom uredio osam okomitih dijelova oltara, za što je 1968. dobio priznanje Društva konzervatora kulturnoga blaga. Osim toga posvetio se pisanju povijesnih monografija o franjevačkim samostanima u Koprivnici, Virovitici, Čakovcu, Varaždinu, Subotici, Ivaniću, Vukovaru, Samoboru, Krapini, Trsatu, Bjelovaru, Kaptolu, Jaski, Klanjcu, Požegi, Slavonskom Brodu, Iloku, Baču, Osijeku, Našicama i Brdovcu (Marija Gorica) te raznim mjestima i župama. Popisao je, opisao i fotografirao kulturno blago u tim samostanima i crkvama. Posebice je vrijedno što je dokumentirao crkvu u Čuntiću, koju su četnici uništili 1991. Nedvojbeno, Paškal Cvekan nezaobilazna je stranica među prinosima kulturno-povijesnoga proučavanja franjevačke prisutnosti u sjevernoj Hrvatskoj. (L)
