LIMENKAMA I KONZERVAMA NE ŽELE STATI NA KRAJ Bisfenol A i dalje na tržištu

Foto: Shutterstock

Bisfenol A (BPA) jedna je od najupotrebljavanijih kemikalija na svijetu. BPA je osnovni sastojak (monomer) polikarbonatne plastike, koju s vremenom napušta i onečišćuje okolni prostor. Iako se nalazi u strukturi mnogih predmeta, najveći je problem njegov kontakt s hranom i pićem. Migracija bisfenola A prekasno je otkrivena pa je danas svaki čovjek, uključujući i nerođenu djecu, kontaminiran niskim dozama toga hormonskoga otrova.

Toksikološki profil bisfenola A vrlo je loš te se povezuje s nizom hormonskih, neuroloških i imunoloških poremećaja, alergijom, astmom, dijabetesom i pretilošću. Nakon pritisaka znanstvenika, udruga za zaštitu potrošača, političara i medija, BPA je svrstan u popis »zloglasnih« endokrinih disruptora.

 Američki otpor znanosti

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) ostala je među posljednjim važnim institucijama koje uporno brane sigurnost bisfenola A (BPA). Usprkos zabranama uvedenima u Europskoj uniji i Kanadi te strogim regulacijama u drugim zemljama, usprkos dobrovoljnu povlačenju bisfenolne (polikarbonatne) plastike iz mnogih trgovina širom svijeta (uključujući SAD) te usprkos negativnomu političkomu i medijskomu imidžu bisfenola A, predstavnici agencije FDA čvrsto su uvjereni u toksikološku »nevinost« te kemikalije.

Konzumacija prehrambenih proizvoda iz limenka i konzerva danas je glavni izvor onečišćenja i izloženosti bisfenolu A. Dok su »klasične« bočice od polikarbonatne plastike eliminirane s polica trgovina, limenke i konzerve ostale su zaštićene. Iz jednostavnoga razloga što industrija trenutačno nije sposobna pronaći alternativni materijal za unutarnje oblaganje metalne ambalaže.

Iako među znanstvenicima u svijetu vlada konsenzus da je riječ o štetnoj kemikaliji, u FDA se redovito okupljaju »znanstvenici skeptici« koji sumnjaju u vjerodostojnost stotina objavljenih studija i koji kroz službena stajališta Agencije uspijevaju javnosti nametnuti poruku o sigurnosti bisfenola A. Posljednji je takav pokušaj projekt »Clarity-BPA«, koji predvodi agencija FDA uz financijsku potporu koja iznosi više milijuna dolara. Namjera je toga projekta da se okupe stručnjaci za toksikologiju te da se objavi »konačna« istina o bisfenolu A. Ta se objava očekuje krajem 2019. godine, a nedavno su priopćeni preliminarni rezultati koji su protumačeni tako da potvrde pozitivno stajalište agencije FDA o
bisfenolu A.

BPA je hormonski otrov

Barry Delclos, jedan od američkih suradnika na projektu, pojašnjava: »Trenutačni je zaključak regulatorne institucije da BPA nije nikakav rizik pri koncentracijama kojima su ljudi svakodnevno izloženi. Ne postoji jasna povezanost učinka i doze pri niskim koncentracijama niti su konzistentni rezultati za vrlo niske doze BPA.« No drugi američki znanstvenici ponavljaju upozorenje da BPA nije »klasičan« otrov, koji slijedi očekivanu linearnost doze i učinka, nego je to – hormonski otrov. Takve tvari mogu biti štetnije pri niskim, a ne visokim koncentracijama. Taj paradoks uočen je i u sklopu projekta »Clarity-BPA«, ali se vješto prikriva ili ignorira.

I dok američki znanstvenici vode znanstvene ratove o sigurnosti bisfenola A, ista se kemikalija slobodno i masovno prodaje na tržištu. Prošle je godine proizvedeno oko 8 milijuna tona BPA, a vrijednost prometa tom sirovinom iznosi više od 15 milijardi eura. Tržišna sudbina BPA, čini se, nema nikakve veze s njegovim znanstvenim statusom. Dok na tržištu ima status »zlatne koke«, u znanstvenim krugovima ima etiketu »SVCH« – tvar posebno zabrinjavajućih svojstava. Kako bi se umirila javnost, i u SAD-u i u Europskoj uniji, povučene su s tržišta polikarbonatne bočice koje sadrže bisfenol A. Proizvođači se sada koriste povoljnim marketinškim trenutkom pa plastičnu ambalažu deklariraju oznakom »BPA-free« (bez bisfenola A), kako bi kupce uvjerili da njihovi proizvodi ne sadrže neželjeni BPA.

 Limenke i konzerve su – plastične

Ipak, velik je dio ambalaže na prehrambenom tržištu ostao presvučen bisfenolnim polimerom. To se u prvom redu odnosi na limenke za pića i konzerve za hranu. Suprotno uvriježenu mišljenju, pivo ili gazirani sok u limenci nisu u kontaktu s metalnom stijenkom, nego s tankim slojem bisfenolne plastike. Isto vrijedi i za hranu u konzervama čija je unutrašnjost presvučena bisfenolnim filmom. Prema svemu sudeći, industrija ambalaže žrtvovala je laganu metu – dječje plastične bočice, kako bi očuvala na tržištu mnogo unosnije proizvode – limenke i konzerve.

Konzumacija prehrambenih proizvoda iz limenka i konzerva danas je glavni izvor onečišćenja i izloženosti bisfenolu A. Dok su »klasične« bočice od polikarbonatne plastike eliminirane s polica trgovina, limenke i konzerve ostale su zaštićene. Iz jednostavnoga razloga što industrija trenutačno nije sposobna pronaći alternativni materijal za unutarnje oblaganje metalne ambalaže. Stoga je »zeleno svjetlo« regulatornih institucija vrsta kompromisa u korist industrijske potrage za inovativnim rješenjem, ali na štetu potrošača i njihova zdravlja.

IZVORGlas Koncila br. 38/2018.
Prethodni članakMJESECI U MOLITVI Rujan za … 7 Marijinih žalosti
Sljedeći članakDOSTOJANSTVO ŽENE U SVJETLU »HUMANAE VITAE«, O 50. OBLJETNICI ENCIKLIKE (2) Za »asimetrično zajedništvo« muškarca i žene