Danas, u doba žestokih rasprava o povijesti, u razmiricama koje se vode o prošlim režimima i prevladanim političkim sustavima i njihovim parolama, s lakoćom se u isto vrijeme izgovara riječ »moda«, a da mnogi nisu ni svjesni koliku težinu i koliki utjecaj taj pojam ima na čovjekov život. Riječ »moda« dolazi od latinske riječi modus, što znači »način«, odnosno označava nove i prolazno prihvaćene oblike života.

Riječ »moda« najčešće se koristi kada se govori o načinu odijevanja, oblicima frizura, izgledu obuće, nakita, ali moda postoji i u likovnoj umjetnosti, glazbi, književnosti, arhitekturi.

Moda je postala važan čimbenik i utječe na sve segmente i nevjerojatnom brzinom širi svoj utjecaj širom svijeta. Svoj najveći utjecaj pokazuje upravo u području tekstilne industrije, odnosno u načinu odijevanja.

Doba skrivene kravate

Ako bi se modu i odjeću promatralo s aspekta demokracije, vidjelo bi se da upravo moda daje prividnu slobodu pojedincu jer je ona sama najveći manipulator. Tko sve utječe na modna kretanja i ima li samo modni dizajner svoje prste u kreiranju modnih diktata? Pravi utjecaj mode moguće je sagledati kroz povijesna modna kretanja.

Rijetki su svjesni modne zamke da zapravo kupnjom odjeće pod izlikom da budu različiti i svoji – odjeće koju proizvode modne marke koje su preuzele svjetski monopol – postaju isti kao i svi drugi, u Milanu, Parizu, Zagrebu, Osijeku ili u bilo kojem drugom gradu »razvijenoga svijeta«

Još od srednjega vijeka, kada je moda rođena, i način odijevanja činio je razliku između bogatih – vlastele i seljaka. Modu su stvarali oni koji su upravljali i vladali posjedima i već tada se bavili politikom. Od renesanse pa sve do baroka i rokokoa najveću moć u stvaranju mode, od odjeće do arhitekture, glazbe i frizure, vodili su kraljevi i kraljice te bogata vlastela. Njihov snažan utjecaj na modna kretanja pratio je sva povijesna razdoblja i danas nije potrebno gledati na ispis godine kada je izgrađena crkva ili naslikan portret, jer lako je prepoznati određeni stil i razdoblje u kojem je nastalo umjetničko djelo ili građevina.

Može li se s pravom reći da se i politika vješto poigrala modom ili se ipak mora zaključiti da se moda vješto narugala politici? O tome kakvo je današnje, moderno vrijeme u kojem se teži za demokracijom i tko upravlja modom – zasigurno nije moguće pročitati ni u jednom modnom časopisu, ali moguće je vidjeti i osjetiti da i nadalje politika može biti snažan čimbenik modnih kretanja.

Dovoljno je prisjetiti se nevjerojatnoga modnoga diktata koji je bio uveden u Kini u vrijeme vladavine Mao Ce Tunga, kada su svi građani postali jednako odjeveni kao i njihov politički vođa. Bila je to snažna politička odluka i nametanje modnoga trenda.

I davnih šezdesetih u hrvatskim školama je političkom odlukom bilo nametnuto učenicima da svakodnevno odijevaju crne kute od glota, a na nogama nose crne papuče. Tako se stvorio samo privid jednakosti jer ispod svake kute virio je komad tekstila koji je ipak i u to vrijeme odavao razliku društvene pozicije.

Razmišljanja kako je dobro da se politika umiješa u modu te da se odjećom izbjegnu razlike između bogatih i siromašnih dovela je i do apsurdnih odluka. Tako je nošenje kravate bilo posve neprimjeren modni oblik isticanja pripadnosti kapitalističkomu društvu. Oni koji su živjeli u tim vremenima kravate su nosili u svojim kovčezima kada su iz istočnih socijalističkih zemalja putovali na Zapad. Prelaskom granice izvadili bi spremljene kravate i tek tada ih vezali oko vrata i tako odlazili na dogovorene sastanke.

Košulje i poslovanje

Danas su mnogi zaboravili ta vremena, ali nevjerojatno je da se i danas politika miješa u modu. Danas se to naziva modernom ekonomskom politikom o kojoj ovisi cijela tekstilna industrija.

Poznata je činjenica da je ne baš tako davno Hrvatska bila jedan od važnijih industrijskih proizvođača odjeće. U tvornicama kao što je »DTR« dnevno se proizvodilo do tri tisuće muških košulja, a tvornice kao što su »Vesna«, »Kamensko« i »Nik« bile su važni izvoznici ženske i muške konfekcije. Danas te tvornice ne postoje i moguće je govoriti o tisućama koje su izgubile svoja radna mjesta. S pravom se može govoriti o lošem utjecaju ekonomske politike koja nije pratila moderan način poslovanja.

U današnjim europskim državama, a sve više i u azijskom dijelu svijeta, dolazi do stalnoga mijenjanja mode. Moderna ekonomska politika nametnula je svoja pravila i tako iskoristila modnu industriju da čestim promjenama modnoga izgleda stvara što veću potražnju, a time i veću ekonomsku dobit.

Stalni pritisak da se kupuje moderno, a baca ono što više nije u modi počeo je stvarati nove probleme. Tako je danas, osim što se modni trendovi promijene i po nekoliko puta u sezoni, postalo moderno češće mijenjati automobile, namještaj, hladnjake, perilice rublja i sve ono što se nekoć smatralo trajnijom vrijednošću.

Riječ koja je sastavni dio današnje moderne politike svakako je potrošnja. No pritom se politika rijetko bavi deponijima smeća koje stvaraju automobili, a odbačene perilice, hladnjaci i nerazgradive tone plastične obuće postaju prave ekološke bombe. Puna su usta raznih teorija i razrada ekonomske politike o modernom načinu proizvodnje, internetskim trgovinama, modernom kartičnom plaćanju, no kada nestane riječ »moda«, iza nje ostaje politika i stanovništvo koje više nije sigurno tko njime upravlja: moda ili politika.

Zato se i pojavio noviji, nerijetko upotrebljavani pojam »moderna ekonomska politika« koji oblikuje današnje moderno društvo. U svemu je ostala nevjerojatna činjenica da je moderna ekonomska politika nametnula brze promjene pa se odjeća i stvari često mijenjaju s ciljem da ljudi postanu različiti. Zato bi valjda svi trebali hlače, haljinu ili kaput odjenuti ne više od dva-tri puta u sezoni kako bi mogli kupiti novu modernu odjeću i kako bi bili odjeveni prema posljednjoj modi.

Rijetki su svjesni modne zamke da zapravo kupnjom odjeće pod izlikom da budu različiti i svoji – odjeće koju proizvode modne marke koje su preuzele svjetski monopol – postaju isti kao i svi drugi, u Milanu, Parizu, Zagrebu, Osijeku ili u bilo kojem drugom gradu »razvijenoga svijeta«.

Prolaznost upravljanja

Težnja da se bude drukčiji dovela je do veće potrošnje, ali nije ispunila čovjekove snove da kupuje različito. Dogodilo se da isti odjevni predmet nose u Aziji, Americi i Europi i da je moderna industrija stvorila proizvodnju unificirane odjeće i to na svjetskoj razini. Goleme količine jednakih odjevnih komada smanjile su cijenu proizvodnje završnoga proizvoda i tako postale dostupne širokom mnoštvu. U stalnom pritisku da se kupuje novo i moderno, drukčije, izgubila se svijest da je odjeća zapravo postala ista na svim kontinentima.

No prisjeti li se čovjek korijena riječi »moda«, koja znači način i prolazno prihvaćene oblike života, tada se može zaključiti da se moda ponovo uvukla u najosjetljiviji dio društva, pa vrlo vješto manipulira svim društvenim slojevima, jednako kao što to čini i s politikom. Kada se u nazivu pojave riječi »moda« i »moderno«, nevjerojatno je kako im mnogi počnu slijepo vjerovati.

Zato se moderna ekonomska politika bavi prodajom modernih računala, mobitela, odjeće, kao i modernim brzim načinom kupnje putem interneta. Moda jest prolazna, ali vješto upravlja svim dijelovima društva, pa čak i politikom.

IZVORPrilika br. 9/2017.
Prethodni članakRAT PRED VRATIMA Može li Sjeverna Koreja izazvati sukob svjetskih razmjera?
Sljedeći članakFILM ANNABELLE: POČETAK »PRAVOVJERAN« JE U JEDNOME Ne igrati se s mračnim silama!