Dan nakon što je za nasljednika apostola Petra izabran Lav XIV., koji je do izbora za Papu bio na službi pročelnika Dikasterija za biskupe, upitali smo zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita Dražena Kutlešu koji je s novim papom usko surađivao u istom dikasteriju, je li prvi dojam koji je papa Lav XIV. odao pred svijetom ujedno i dojam koji je imao u dosadašnjoj suradnji, počevši od imena koje je novi papa izabrao.
Drugim riječima, ima li nečega po čemu se i ranije moglo predosjetiti da je riječ o budućem papi? S obzirom na to da su brojne reakcije u Hrvatskoj nakon izbora bile udružene oko simbolike da se to dogodilo upravo na Stepinčev rođendan, zamolili smo nadbiskupa da kao Stepinčev nasljednik kaže nešto upravo pod tim vidom.
»S velikom sam radošću doživio objavu da je novi rimski biskup upravo kardinal Robert Francis Prevost, s kojim sam imao čast surađivati u Dikasteriju za biskupe, kojemu je bio prefekt. Vjerujem da si svatko može prizvati u svijest osjećaj kada se dogodi trenutak u kojem se sve što je prethodilo posloži na nov način i dobije gotovo nadnaravni smisao. Slično se dogodilo i meni otkad sam doznao za radosnu vijest izbora Lava XIV. za papu, a pri tom ne mislim samo na raniji poziv da upravo on predvodi slavlje zagrebačke svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata 2026.
Naime, prvo što je mnoge iznenadilo da je redovnik augustinac uzeo ime kojim zapravo nasljeduje papu Lava XIII. i njegovo djelo. U prvom Papinom obraćanju ključni su bili i neki pojmovi koje sam, u satima koje su slijedili, na poseban način doživljavao. Smatram istinskim darom Duha Svetoga što su se brojni hrvatski vjernici tako brzo povezali s novim Papom, i smijemo vjerovati da se to dogodilo i pod zagovorom bl. Alojzija Stepinca, na čiju je obljetnicu rođenja Papa izabran. Iz te perspektive doista se mogu iščitavati neke znakovitosti.
Kada je papa Lav XIV. na balkonu bazilike sv. Petra, na Stepinčev rođendan, govorio o miru i kada je u istom govoru citirao sv. Augustina, to mi je prizvalo u sjećanje glasoviti govor bl. nadbiskupa Alojzija Stepinca o miru 1945. članovima akademske zajednice. Tada im je rekao da je jedinu ispravnu definiciju mira dao upravo sv. Augustin koji je tvrdio da mir sviju stvari znači stalnost poretka. Stepinac je protumačio da želimo li imati trajan mir, onda mora vladati trostruki red, trostruki poredak: u odnosu prema Bogu, u odnosu prema samome sebi i u odnosu prema bližnjemu kao pojedincu, narodima i državama. Rekao bih da je i ranije iz svakoga susreta s kardinalom Prevostom isijavao taj ‘trostruki mirovni poredak’ prema Bogu, sebi i ljudima i da se pod tim vidom mogu procjenjivati mnoge njegove riječi i djela koje sam imao priliku čuti susrećući se s njim kao s prefektom. Na temelju brojnih susreta s njim sada je razvidno da je među nama već tada bio apostol mira, apostol reda kojega sada dobiva čitava Crkva.
Vjerujem da će se s vremenom razotkrivati dublje poveznice, no zasigurno nije slučajno to što je novi Papa u svome govoru spomenuo Gospu od Pompeja čiji se blagdan u Italiji slavio na dan njegova izbora. Vjernici u Hrvatskoj poveznicu su spontano pronašli u obilježavanju Stepinčeva rođendana. Obje te poveznice s danom Papina izbora bude i spomen na posvetu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji, koju je nadbiskup Stepinac najavio 1939. godine prigodom rimskog hodočašća, i to upravo u Marijinu svetištu u Pompejima.
Imam, nadalje, dojam da je samo u nekoliko sati otkad je papa Lav XIV. izabran socijalna enciklika njegova prethodnika ‘Rerum novarum’ spomenuta više puta nego u cijelom stoljeću. Mi znamo da je tu encikliku i bl. Alojzije Stepinac često citirao. No možda je manje poznato da je bl. Alojzije bio spreman zbog jedne rečenice pape Lava XIII. izložiti se velikoj opasnosti. Stepinčev biograf o. Aleksa Benigar zapisao je da je 1935. strahovlada u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji zabranila da se na naslovnici Katoličkog lista uklone riječi pape Lava XIII.: ‘Brinite se živo da ne bi tabor Crkve u Hrvatskom kraljevstvu ostao bez braniča’. I što je nadbiskup koadjutor Stepinac učinio? Nazvao je Državno odvjetništvo i rekao da će, ako smjesta ne povuku zabranu, s propovjedaonice u katedrali objaviti što je vlast napravila. Zabrana je istoga časa povučena. To je Stepinac, kao branič Crkve, skupo platio u godinama koje su slijedile.
Uvjeren sam da je, parafrazirajući papu Lava XIII., Katolička Crkva u novom papi dobila istinskoga braniča svojega nauka, da je svijet dobio braniča mira, a Krist vikara na zemlji kojemu je stalo da se svaki čovjek spasi. U tome ga kao Crkva želimo poduprijeti i kao hrvatski narod iskazati mu sinovsku odanost.«
