Iako je Zakon o inkluzivnom dodatku donesen krajem 2023. (Narodne novine br. 156/23) s početkom primjene od 1. siječnja 2024., još uvijek postoje neke nejasnoće o tome tko ima, a tko nema pravo na taj dodatak, u kojem postotku odnosno visini. Do zbrke je došlo zbog toga što se više dosadašnjih različitih prava po osnovi invalidnosti priznatih posebnim propisima preuzelo kao jedinstven inkluzivni dodatak u Zakon.
Preuzeta su prava: 1) pravo na osobnu invalidninu, 2) pravo na doplatak za pomoć i njegu koje se ostvaruje po Zakonu o socijalnoj skrbi, 3) pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta po Zakonu o doplatku za djecu i 4) pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koja su ostvarivala temeljem Zakona o tržištu rada.
Donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku ta su prava prema članku 5. prevedena u inkluzivni dodatak kao posebna novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih zaprjeka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zato se inkluzivni dodatak ne smatra prihodom i izuzet je od ovrhe.
O priznavanju prava na taj dodatak donosi se posebno rješenje (čl. 14.). Rješenja donosi Zavod nadležan prema mjestu prebivališta.
Zakon u članku 8. propisuje da se pravo na inkluzivni dodatak može priznati hrvatskomu državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskoga prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
Iznimno može to pravo ostvarivati stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima.
Dakle postoji osam raznih skupina koje mogu podnositi zahtjeve za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali za sve je obvezno da ispunjavaju ostale uvjete propisane ovim zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Zaprjeke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak propisane su u članku 10. Zakona, koji glasi:
(1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:
- osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
- osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
- osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi:
- koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
- koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
- kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.
U tim slučajevima bit će sporno utvrđivati razliku između potpunoga vlasništva i suvlasništva stana ili poslovnoga prostora, koji se ne može jednostranom odlukom prodati ili iznajmiti bez suglasnosti suvlasnika. Poznata je sporost sudova u rješavanju takvih odnosa. Za to vrijeme podnositelj zahtjeva za inkluzivni dodatak može čekati godinama, pa i umrijeti. Zaboravlja se da je inkluzivni dodatak potreban osobi s invaliditetom sve to vrijeme. Ako obitelj osobe s invaliditetom za sve vrijeme podmiruje potrebe te osobe, trebat će inkluzivni dodatak priznati unatrag za protekla razdoblja.
Poseban problem može biti i u slučaju kada je osoba s invaliditetom smještena u starački dom, a smještaj plaća osoba s invaliditetom ili uz nadoplatu članova njezine obitelji.
U svim takvim i sličnim slučajevima preporučuje se podnositi zahtjeve za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, a u slučaju odbijanja treba podnositi žalbe ili tražiti mirovanje postupka za sve vrijeme dok se ne riješe sporovi oko vlasništva ili suvlasništva. Na taj način moći će se sačuvati pravo na inkluzivni dodatak unatrag od prvoga dana od kada pripada to pravo.
