Krajem rujna proslavljen je blagdan nebeskoga zaštitnika Dalmacije sv. Jeronima, a Damir Šarac u Slobodnoj Dalmaciji napisao je da je u Dalmaciji sv. Jeronim najpopularniji svetac te mu je povjerena »ambasada« te pokrajine u carstvu nebeskom. No izrazio je žalost što su njegova djela i rad, proučena od šačice erudita, slabo poznati širemu krugu čitatelja. Smatra da javnost ne osjeća dovoljno povijesno značenje njegove misli na području sadašnje kulture.
Spomenuo je i da je o njemu još 1930. godine pisao glasoviti književnik i erudit Tin Ujević nazvavši ga nebeskim zaštitnikom Dalmacije i jednom od najučenijih glava kršćanske povijesti. Šarac je prenio Ujevićevo zapažanje da postoji utvara što lebdi nad sudbinama najvećih hrvatskih znamenitih ličnosti – da javnost ne osjeća njihovo dovoljno historijsko značenje te da se danas ne zna kako ih brendirati. Primjećuje da je i Ujević doživio takvu sudbinu jer generacije su znale naizust poneki njegov stih, a onda ga je prekrila tama novoga doba, šarenoga, atraktivnoga, senzualnoga, vrištavoga, mirišljavoga i nadasve površnoga, napisao je. Ističe i da sv. Jeronim nije zaboravljen u svijetu: njegovim imenom zovu se ugledne crkve, samostani, institucije, ulice, a u vječnom gradu Rimu zavod je svetoga Jeronima. Spominje i da je najsjajniji Jeronimov samostan, jedan od najvećih na svijetu, na ušću rijeke Tejo u more, u lisabonskoj četvrti Belem, gdje baš u crkvi koja nosi njegovo ime počiva portugalska kraljevska obitelj i slavni pomorac Vasco da Gama. Navodi da su i španjolski kraljevi voljeli učenoga pustinjaka pa je Filip II. dao urediti da prozori kraljevske sobe gledaju na crkvu sv. Jeronima. Gotovo ne postoji veliki slikar koji se nije okušao na njegovu liku, od El Greca do Rembrandta. Da Vinci ga je također slikao, ali po svom običaju nije dovršio, ostala je tek skica. Neki poput Caravaggia načinili su čitav niz njegovih portreta, a nadahnuo je i hrvatske umjetnike poput Ivana Meštrovića i Vaska Lipovca… Šarac je prenio i malo poznatu činjenicu: »Prema opsežnom istraživanju jednog od najuglednijih svjetskih sveučilišta, Massachusetts Institute of Technology (MIT), sastavljena je lista 11 tisuća osoba koje su ostavile neizbrisiv trag u ljudskoj povijesti, i to prema državama. Hrvatsku zastupaju dvojica veličanstvenih antičkih Dalmatinaca – Jeronim i Dioklecijan, znanstvenik kršćanin i car mnogobožac. Ironična je povijest i njezin psić nazvan Sjećanje, zar ne?« upitao je autor teksta.
Nažalost, odbacivanje je trend koji se ne tiče samo povijesnih velikana, nego i svakidašnjice. Mnogi bez razmišljanja, obasuti raznolikom ponudom hrane, često kupuju i nepotrebno i suvišno i neukusno, što rezultira time da samo u Hrvatskoj godišnje u smeću završi 400 tisuća tona namirnica, piše Ivica Beti u Večernjem listu. Prenio je podatke predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH) dr. Branke Ilakovac koja je rekla da oko 14 posto proizvedene hrane propadne između žetve i maloprodaje, a 17 posto hrane se baci.
U Europskoj uniji svake godine baci se oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Od hrvatskih 400 tisuća tona bačene hrane godišnje najviše odlazi na proizvode kućanstva, godišnje po osobi 75 kilograma – što je manje od prosjeka EU-a koji iznosi 92 kilograma po osobi. Zato je opravdano da su Ujedinjeni narodi proglasili 29. rujna Međunarodnim danom svjesnosti gubitaka i bacanja hrane. Ove godine taj se dan slavio uz poruku »Zaustavimo rasipanje i bacanje hrane, za ljude, za planet«. Plan UN-a je da se do 2030. godine prepolovi globalni otpad po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanje gubitci hrane proizvodnih i opskrbnih lanaca, uključujući gubitke nakon berbe. »Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati« slogan je koji prati čitav pothvat. Ministarstvo organizira i edukativni dan u školama, gdje će se djeci prvih razreda osnovnih škola podijeliti slikovnica »Kako su Dora i Mario spasili hranu«. Projekt se financira sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna. U CEPOH-u napominju da se otpad od hrane na odlagalištima pretvara u metan, staklenički plin s potencijalom globalnoga zagrijavanja 25 puta većim od ugljikova dioksida.
Mnoge je razveselila vijest da je u 11 hotela priušten besplatan odmor za 1000 đaka s Banovine, a akciju je pratio slogan »Tisuću učenika, milijun doživljaja«. Četrnaest turističkih tvrtki, članica Hrvatske udruge turizma, ugostilo je šestotinjak učenika i njihovih profesora iz škola u Banovini. U svojih 11 hotela u osam jadranskih gradova đacima su darovali četverodnevne boravke i obroke, a zahvaljujući potpori četiriju ministarstava i središnjega ureda za demografiju i mlade, učenici s Banovine imali su besplatan prijevoz te posjet obližnjim nacionalnim parkovima i kulturnim znamenitostima. Do sredine listopada kroz projekt će proći više od 1000 učenika i 95 profesora. »Donatorima od srca zahvaljujemo, ovoj je djeci doista bilo potrebno da se malo opuste i odmore«, prenijeli su mediji izjavu pedagoginje Strukovne škole Sisak Gabrijele Kramarić, koja je sa svojim đacima bila u Istri. Prezadovoljni su i prepuni lijepih dojmova i učenici Gimnazije Sisak, Srednje škole Topusko…
