Čak i kada ne idu na ruku politici i kada razotkrivaju razne afere, upravo iz političkih krugova može se čuti da je uloga medija presudna za očuvanje demokracije i zdravoga društvenoga poretka. Međutim, kako podsjećaju iz »Obitelji i medija«, to je zadaća za koju se mediji tzv. glavne struje moraju boriti svakoga dana nanovo.
»Mediji koji daju prioritet transparentnosti, provjeri izvora, pluralizmu, temeljitosti – unatoč složenomu kontekstu današnjice – imaju veću vjerojatnost uživanja dugoročnoga povjerenja«, napominju iz »Obitelji i medija«. Na sličnom tragu dodaju da se mediji trebaju baviti stvarnim ljudima, težiti raznolikosti i jasno i odgovorno priopćavati ono što je novo i važno, izbjegavajući senzacionalizam i polarizacije. Na tom bi se tragu moglo dodati da nije tajna da tzv. mediji glavne struje počesto zakazuju na osnovnim »ispitima« novinarske struke, kao što su objektivnost ili točnost i preciznost donesenih informacija.
Negativna je krajnost i konstanto »bombardiranje« informacijama i donošenje dramatičnih naslova i novinske opreme koji jednostavno ne odgovaraju onomu što se zapravo dogodilo. Među publikom tada dolazi do zasićenja informacijama i bijega od medija. »Neki ljudi smišljeno odlučuju izbjegavati medije i vijesti jer ih doživljavaju kao previše negativne, stresne i nevažne za njihov svakodnevni život«, upozoravaju iz »Obitelji i medija« te podsjećaju da u nekim istraživanjima broj onih koji kažu da barem povremeno izbjegavaju vijesti premašuje 70 posto.
No iz »Obitelji i medija« podsjećaju da se istraživanja o povjerenju publike u medije ipak oslanjaju uglavnom na subjektivne dojmove. Tako se može dogoditi i da redakcije koje teže donositi provjerene i pravodobne informacije, koje možda ne idu na ruku nekim društvenim skupinama, jednostavno budu etiketirane kao pristrane i kao one kojima ne treba vjerovati.
Više od 70 % ispitanika
