OBITELJ I MEDIJI Četiri savjeta za nadvladavanje »digitalne zavisti«

Enzo Biagi

Nije nikakva tajna da društvene mreže – umjesto da budu virtualni »forumi« koji pomažu u povezivanju ljudi na udaljenim mjestima – često postanu ništa više nego forumi za pokazivanje i hvalisanje. Ponekad su i neki sadržaji objavljeni s tim ciljem – ne da idu na korist općega dobra, nego da u drugih potaknu isključivo zavist i ljubomoru.

Projekt »Obitelj i mediji« toj je pojavi dao i naziv – »digitalna zavist«. »Kada kažemo ‘digitalna zavist’, mislimo na onaj osjećaj koji se javlja u nama kada pomislimo da drugi imaju manje problema i teškoća nego mi jer ono što vidimo u njih samo su predivni krajolici i nasmijana lica okružena prijateljima«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Međutim, stručnjaci iz europskoga projekta daju i nekoliko savjeta. Jedan od njih je potaknut činjenicom da je svaki čovjek – ranjiv. »Talijanski novinar Enzo Biagi, nakon što je intervjuirao najbogatije, najljepše, najslavnije i najmoćnije Talijane, zaključio je da ama baš nitko nije vrijedan zavisti. Nitko od njih nije imun na patnju.

»Zavist postane vrlo ružna navika kada se čovjek navikne neprestano kukati o onome što nema, umjesto da bude zahvalan na svemu što ima. Kada se tako promišlja dan za danom, netko može sebe početi smatrati najjadnijom osobom u svemiru, a da pritom ne vidi niz razloga zbog kojih može biti sretan«

Zato je u suočavanju s ‘digitalnom zavišću’ važno znati da smo svi zapravo u istom brodu – svaki se čovjek treba nositi s činjenicom ranjivosti«, pišu iz »Obitelji i medija«.

Nadalje, nitko nikada nije na svojih »100 posto«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«, misleći pritom na činjenicu da se svaki čovjek, bez obzira na način kako se želi prezentirati na društvenim mrežama, u stvarnom životu nosi s raznim teškoćama i razočaranjima.

»Čini se da društvene mreže ne ostavljaju nikakav prostor za slabosti. Nalazimo se u riziku da druge gledamo samo kao konkurenciju. Neprestano tražimo tko ima fantastičan život«, dodaju iz »Obitelji i medija«. Jasno, sama po sebi, zavist ni u kojem smislu nije preporučljiva. Stoga iz »Obitelji i medija« upozoravaju: »Da, postoje ljudi koji imaju predivan i uspješan život. Postoje ljudi koji kroz teškoće prolaze pokazujući pravu odlučnost. No nitko ne smije poželjeti: ‘Da je barem njemu jednako loše kao i meni.’ Naprotiv, treba sebi postaviti pitanje: ‘Što je drugi dobro shvatio o životu, a ja nisam?’ Suradnja i dijeljenje uvijek su daleko plodonosniji od bacanja blata.« Napose iz »Obitelji i medija« uz ostale savjete daju i najjednostavniji: »budimo zahvalni«. »Zavist postane vrlo ružna navika kada se čovjek navikne neprestano kukati o onome što nema, umjesto da bude zahvalan na svemu što ima. Kada se tako promišlja dan za danom, netko može sebe početi smatrati najjadnijom osobom u svemiru, a da pritom ne vidi niz razloga zbog kojih može biti sretan… Moramo sami sebe istrenirati. Svakoga dana recimo ‘hvala’ za nešto što imamo«, zaključuju iz »Obitelji i medija«.

Na društvenim mrežama dnevno se objavi oko pet milijardi fotografija. Samo 7 posto takvih fotografija snimljeno je fotoaparatom, a prosječan korisnik pametnoga telefona na takvom uređaju ima oko dvije tisuće pohranjenih fotografija. Biti »moderan« ponekad znači i biti izložen riziku od samohvalisanja i narcisoidnosti.