OD JUBILEJSKE GODINE DO ŽUPNIKOVIH GOSTIJU Kako znati tko nam zvoni na vrata: vjernik ili prevarant?

Foto: Shutterstock
Kako znati tko nam zvoni na vrata: vjernik ili prevarant?

Pozdrav. Imala sam iskustvo da su mi na vrata pozvonile dvije osobe koje su rekle da žele razgovarati o vjeri. Predstavili su se da su dio neke grupe, da nisu Jehovini svjedoci i pokazivali su potvrdu svojega župnika. Nisam ih primila. Jesam li ih trebala primiti? I zar nije neobično da oni dolaze u kuće?

Zagrepčanka

Kako Vas osobe koje su Vam došle na vrata nisu ni obavijestile kojoj to »grupi« pripadaju, a kako i Vi sami pišete da su Vam »pokazivali potvrdu svojega župnika«, nameće nam se zaključak da ih niste bili dužni primiti. Dapače, kao vjernica, svjesni ste da ste na području na kojem živite župljanka svoje župe i da Vi, kao i svi vjernici Vaše župe, imate »svojega« župnika i svoje pastoralne djelatnike – župne vikare i župnikove suradnike, ako ih ima, i da bi Vam bilo tko tko Vam »zvoni« na vrata trebao reći da ga šalje Vaš župnik, a i morao bi Vam dobro objasniti razlog zašto ga šalje. Ako to izostaje, ako Vam odmah nisu sve objasnili, onda doista niste dužni primiti nekoga tko se predstavlja s pismom »svojega«, a ne Vašega župnika i imate pravo sumnjati da tim osobama namjere nisu ni evanđeoske ni pastoralne. Uostalom, Vaš bi Vas župnik u nedjelju na misi – u oglasima na kraju mise – obavijestio postoji li neka pastoralna inicijativa u župi, neki misionarski pothvat, neka odluka o tome da župni ovlašteni suradnici i aktivni vjernici posjećuju domove, pa biste to i znali. U svakom slučaju, naša je preporuka da se javite svojemu župniku i da ga upoznate s tom činjenicom, pa ćete sigurno znati što se u župi događa, a župnik će Vam najbolje reći je li doista riječ o župnoj inicijativi ili je možda ipak riječ o pokušaju prijevare.

Jubilejske godine nisu ništa novo

U više navrata čuo sam da se najavljuje i priprema jubilarna godina u Vatikanu, ali nigdje nisam našao objašnjenje što to znači. Molim Vas odgovor.

Ivica B.

Jubilarne ili jubilejske godine u Katoličkoj Crkvi nisu ništa novo, pa će tako 2025. godine biti proslavljena jubilejska godina koja će biti posvećena Drugomu vatikanskomu koncilu; njezino je geslo »Hodočasnici nade«, a Sveta Stolica već se na nju priprema. Na čelu Odbora za proslavu je proprefekt Dikasterija za evangelizaciju nadbiskup Rino Fisichella. Prema pisanju raznih medija točan datum otvaranja još nije određen, nego se zna da će biti u prosincu 2024., a predviđeno je da će datum biti objavljen u buli pape Franje koja bi trebala u javnost 9. svibnja 2024. Kako se redovita jubilejska godina slavi svakih 25 godina, a posljednja je bila 2000. – Veliki jubilej 2000. godine kršćanstva – onda će 2025. godine biti redovita jubilejska godina u kojoj se očekuje velik broj hodočasnika i vjernika iz cijeloga svijeta koji će hodočastiti u Rim, a te se godine proglašavaju i »svetim godinama« u kojima papa podjeljuje potpuni, jubilejski oprost. Dobro je spomenuti da je slavljenje svete godine – ili jubilejske godine – 1300. godine uveo papa Bonifacije VIII. i to svake stote godine. Onda je 1349. papa Klement uveo proslave svake 50., a papa Pavao II. 1475. svake 25. godine. Početak jubilejske godine simbolično je otvaranje Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu, koja su uobičajeno zatvorena, zazidana, te tada počinje godina posebnih vjerskih slavlja i hodočašća u Vječni Grad na sveta mjesta.

Koji je prvi sabor Crkve?

Mnogo se zadnjih tjedana u Crkvi govori o Sinodi, sudjelovanju laika. No koji se skup može smatrati prvim saborom Crkve?

B. P.

Hubert Jedin u svojem djelu »Crkveni sabori« tumači da se uzorom za »biskupske skupove kršćanskog starog vijeka, nazvane sinoda (od synodos = skup, ali i mjesto održavanja skupa)«, smatra »sastanak ‘apostola i starješina’ u Jeruzalemu, opisan u Dj 5,6-29, pred kojim su Pavao i Barnaba istupili za slobodu pokrštenih pogana od židovskog zakona« (taj je koncil održan oko 50. godine poslije Krista), a »osam ekumenskih koncila koje su sazvali rimski, kasnije istočno-rimski carevi i koji su se održali na području Istočnog carstva u Niceji, Carigradu, Efezu i Kalcedonu razlikuju se od svih kasnijih koje su sazivali pape«. Jedin u »Kronološkoj tablici sabora« na prvom mjestu navodi Prvi nicejski sabor koji je održan od 20. svibnja do 25. srpnja 325. godine, a naziva ga se i »’Velika i sveta sinoda 318 otaca’ u Niceji«.