Papa Franjo je nedavno boravio u apostolskom pohodu Luksemburgu i Belgiji. Tijekom boravka u Belgiji Papa je posjetio i kriptu belgijske kraljevske obitelji i pomolio se pred grobom kralja Baudouina koji je bio na čelu Belgije od 1951. do 1993. Papa je pohvalio hrabrost kralja Baudouina koji je 1990. privremeno napustio položaj kralja kako bi izbjegao potvrđivanje zakona kojim je legaliziran pobačaj u Belgiji. Papa Franjo pozvao je Belgijance da se ugledaju u kralja Baudouina »u vremenu u kojem se donose zločinački zakoni«. Na Angelusu u Bruxellesu Papa je rekao da će po povratku u Rim započeti s procesom beatifikacije kralja Baudouina i »neka njegov primjer čovjeka vjere prosvijetli one koji vladaju«.
Dijalog s Papom
Papine pohvale kralja Baudouina i najava pokretanja procesa njegove beatifikacije nisu prošle neopaženo u belgijskoj javnosti. Tijekom povratnoga leta u Rim belgijska je novinarka rekla Papi da su njegove riječi kod grobnice kralja Baudouina »izazvale začuđenost u Belgiji« te su ih neki vidjeli kao »političko uplitanje u demokratski život Belgije«. Ista je novinarka upitala papu Franju je li najava procesa beatifikacije povezana sa stajalištima kralja Baudouina. Papa je u odgovoru ponovno pohvalio hrabrost kralja Baudouina jer »suočen sa zakonom o smrti, nije potpisao i abdicirao je«. Papa je rekao da je kralj Baudouin to učinio jer je bio svetac. »Pobačaj je ubojstvo«, naglasio je Papa i dodao: »Liječnici koji to čine, dopustite mi reći, plaćeni su ubojice.«
»Ne trebaju nam lekcije«
Nekoliko dana nakon Papina odlaska iz Belgije Slobodno sveučilište u Bruxellesu (VUB) zatražilo je od belgijske vlade da pozove Svetu Stolicu na odgovornost zbog Papinih izjava »u kojima je liječnike koji izvode pobačaj uspoređivao s plaćenim ubojicama«. U komentaru za belgijski dnevni list »De Staandard« rektor VUB-a Jan Danckaert rekao je da Papina izjava »ne vrijeđa samo liječnike koji izvode pobačaje, nego i Belgiju i njezine građane«. Danckaert je naveo kako je nečuveno da »poglavar strane države – jer to je papa Franjo – sebi prisvaja pravo napadati zakon druge, i još k tomu demokratske zemlje«.
Nakon spomenutoga zahtjeva VUB-a reagirao je i predsjednik belgijske vlade na odlasku Alexander De Croo iz progresivno-liberalne stranke Open VLD. Pred zastupnicima belgijskoga parlamenta De Croo je rekao: »Apsolutno je neprihvatljivo da poglavar strane države daje takve izjave o demokratskom odlučivanju u našoj zemlji.« De Croo je dodao: »Ne trebaju nam lekcije o zakonima koje demokratski izglasavaju članovi našega parlamenta. Srećom, davno je prošlo vrijeme kada je Crkva diktirala zakone u našoj zemlji.« De Croo je pozvao i apostolskoga nuncija Svete Stolice u Belgiji kako bi mu iznio svoje nezadovoljstvo Papinim izjavama.
Kršćanska antropologija
Negativne reakcije na Papine izjave tijekom posjeta Belgiji bolna su lekcija o dominirajućim vrijednostima u današnjem belgijskom društvu. Belgija je imala pionirsku ulogu u procesu pomirenja katoličanstva i modernizma krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Belgija je bila prvi europski primjer plodonosnoga uključivanja katolika u političke procese i političke institucije moderne demokracije. Belgijski su katolici hrabro zakoračili u područje demokratske politike koja je tada bila nesklona političkomu djelovanju katolika. Plodovi političkoga djelovanja belgijskih katolika bile su snažne katoličke društvene institucije poput Katoličkoga sveučilišta u Leuvenu odnosno Louvainu. Belgijski katolici bitno su pridonijeli rješavanju socijalnoga pitanja, uspostavi države blagostanja i ulasku Belgije u europske integracije. Politički je angažman belgijskih katolika čuvao i branio društvene vrijednosti zasnovane na kršćanskoj antropologiji.
Kao i u drugim zapadnim državama, i u Belgiji se dogodila revolucionarna promjena društvenih vrijednosti. Sekularizirane kršćanske vrijednosti zamijenjene su vrijednostima individualizma i osobne slobode. Kršćanske se norme doživljavaju kao glavna zaprjeka osobnomu izboru i uspješnomu samoostvarivanju pojedinca. U takvim okolnostima papa Franjo se »usudio« podsjetiti belgijsku javnost na primjer kralja Baudouina koji nije htio potvrditi zakon o legalizaciji pobačaja te reći da je grozno kada žena želi biti muškarac jer ona je žena i to je veliko i važno. Papine blagotvorne izjave u Belgiji mogu biti samo na korist belgijskoga društva.