Stručnjaci za opću čovjekovu dobrobit upozoravaju da se sve psihološke poteškoće ne rješavaju razgovornom terapijom, nego se češće kod klijenata treba popravi »kemija«. Neobuzdanu radost ili euforiju podiže hormon dopamin, a mirnu unutarnju radost serotonin. On se nalazi u više unutarnjih organa, ali velikim dijelom u mozgu, odakle utječe na rad stanica i prenosi informacije iz jednoga u drugi dio mozga. Serotonin regulira rad stanica koje su odgovorne za čovjekovo raspoloženje, pamćenje, socijalno ponašanje, seksualnost, radnu sposobnost, koncentraciju itd. Simptomi nedostatka serotonina u mozgu mogu biti loše raspoloženje, povećana anksioznost, umor, rastresenost, smetnje u seksualnosti, ali i lakša i teža depresija.
Ima indicija da je nedostatak serotonina također odgovoran za stanja kada se čovjek teško rješava opsesivnih ili zastrašujućih misli. Neka istraživanja pokazuju da podignuta razina serotonina u čovjeku ublažava ili uklanja depresiju, donosi dobro raspoloženje i obnavlja duhovnu snagu, potiče aktivnosti, općenito pojačava životnu radost.
Istraživanja su također potvrdila tijesnu vezu između emocija i srčanoga ritma. Primjerice, za vrijeme ljutnje i bijesa srčani ritam se pojača i postaje nepravilan, ali kod jačega osjećanja ljubavi i radosti, vibracije srca podižu se na višu razinu i ritam postaje pravilan i uravnotežen. Istraživanja su pri tome pokazala da misao popraćena snažnom emocijom dovodi do te uravnoteženosti, a kod onih kod kojih je izostala snažna emocija nije došlo ni do kakve promjene. Dakle, tek kad čovjekove misli i emocije počnu slati ujednačen signal, događa se rečena promjena. Ipak se može dogoditi da osoba koja je vrlo uzbuđena zbog velike radosti može osjetiti i neke negativne simptome kao što su nesanica, povišena temperatura i jako lupanje srca.
Ovdje je na korist duha i tijela dobro dodati i sljedeće. Zastupnici »pozitivne psihologije« (od A. Maslowa 50-ih godina 20. stoljeća do M. Seligmana u današnje vrijeme) ističu da pozitivne osobe često doživljavaju pozitivne emocije, poput ljubavi, radosti i zahvalnosti. One znatno utječu na naš svagdanji život te nas potiču na nove i kreativne aktivnosti, ideje i društvene veze.
Pojam pozitivne psihologije upotrijebljen je kako bi se skrenula pozornost na ljudske potencijale i snage pored brojnih psihičkih poteškoća i problema. Pozitivne emocije i snage omogućuju pojedincu i zajednicama da napreduju i razvijaju se. Osobe koje su svjesne prednosti vlastitih pozitivnih emocija više i češće ih rabe i bolje i brže se prilagođavaju na stresne i opterećujuće situacije s kojima se susreću. Njihove negativne emocije čak manje utječu na njihov kardiovaskularni sustav jer »pozitivne emocije taj učinak ponište«. Nadalje, ljudi s pozitivnim emocijama postaju kreativniji u razmišljanju i točnije prosuđuju ljude i prilike oko sebe, a znatno se bolje nose u suočavanju sa životnim poteškoćama te imaju bogato ispunjen život i osiguravaju i u budućnosti rast i razvoj.
Iz knjige »Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole«
koja ove godine izlazi iz tiska u nakladi Glasa Koncila
