PRVA HRVATSKA ESPERANTISTICA 7. lipnja 1872. rođena domagojka Danica Bedeković

Među hrvatskim katolikinjama istaknutim u javnom životu osobito mjesto ima učiteljica, novinarka i esperantistica, »domagojka« Danica Bedeković r. Rus.

Rođena je u Varaždinskim Toplicama 7. lipnja 1872. Nakon završene Učiteljske škole u Zagrebu bila je učiteljica u selu Remetama, Senju te u Zagrebu. Godine 1903. udala se za Vladimira pl. Bedekovića Pobjeničkoga. Od 1905. bavila se esperantom te s Mavrom Špicerom osnovala prvo esperantsko društvo u Hrvatskoj i pokrenula esperantski časopis »Kroata esperantisto«. Priredila je prve priručnike: »Gramatiku esperanta« i »Hrvatsko-esperantski rječnik«. Prevodila je hrvatske pisce na esperanto, a najveći pothvat bio je zajednički prijevod s Ivanom Stalzerom »Agovanja« i »Noćnika« iz Mažuranićeva spjeva »Smrt Smail-age Čengića«.

Od mladih je dana bila vrlo zauzeta u katoličkom pokretu kao članica Hrvatskoga katoličkoga akademskoga društva »Domagoj« te poslije ženske sekcije Hrvatskoga katoličkoga seniorata (utemeljenoga 1913.). Bila je članica Hrvatske pučke stranke te tajnica Hrvatske katoličke ženske sveze od 1919. Surađivala je u njezinu glasilu »Ženska misao«, kojemu je bio cilj »našim ženama dati pravu orijentaciju na polju feminističkom, u javnom i privatnom životu«. Zauzimala se za osnutak ženskih prosvjetnih udruga i djevojačkih društva na selu. Od 1921. bila je tajnica, a od 1938. do 1941. predsjednica zagrebačke, odnosno savskobanovinske sekcije Jugoslavenskoga ženskoga saveza. Bila je također glavna tajnica Ženskoga prosvjetnoga katoličkoga društva »Katarina Zrinjska«, osnovanoga u Karlovcu 1919. Zanimljivo je da je prvo »katarinsko« društvo osnovano 1917. u SAD-u pod nazivom »Kćeri Katarine Zrinjske«. Sa Zorom Vasić bila je voditeljica društva katoličkih učenica »Iskra«, osnovanoga 1928. u Zagrebu. Aktivno je sudjelovala u organizaciji Euharistijskoga kongresa 1923. u Zagrebu. Njezinom je zaslugom osnovan u Zagrebu katolički studentski konvikt za domagojke. Novinske članke objavljivala je u »Luči«, »Jutarnjem listu«, »Narodnim novinama«, »Narodnoj zaštiti« i »Glasniku Jugoslovenskog ženskog saveza«.

Umrla je 25. ožujka 1955. u Zagrebu. Nedvojbeno bila je među najaktivnijim i najzaslužnijim članicama ženske grane Hrvatskoga katoličkoga pokreta, esperantizmom posvjedočivši kulturnu širinu katoličkih intelektualaca. (L)