»Utjecaj Marije, Majke Crkve, na crkvena zvanja«, naziv je studije koju je proveo Centar za primijenjeno istraživanje apostolata (CARA) kao odgovor na zahtjev biskupije Saginaw u saveznoj američkoj državi Michigan, a rezultati su objavljeni sredinom srpnja. Poticaj njihova zahtjeva bio je poziv pape Franje upućen 2023. godine Međunarodnoj teološkoj komisiji da se istraži marijanska dimenzija Crkve. Voditelj centra CARA o. Thomas Gaunt istaknuo je da je to vjerojatno prva sociološka marijanska studija.
»U praktičnom smislu studija pruža crkvenim pastirima, povjerenicima za duhovna zvanja, sjemeništima, redovničkim i laičkim zajednicama konkretne podatke o značenju ‘marijanskoga principa’ u Crkvi, posebno u vrijeme kada je jačanje duhovnih zvanja visok prioritet većine biskupija i redovničkih družba«, napisao je teolog Daniel Osborn iz biskupije Saginaw za mjesečnik Our Sunday Visitor. Pod marijanskim principom pritom smatra receptivni, kontemplativni princip, za razliku od petrovskoga principa – principa djelovanja i upravljanja.
Marijin utjecaj na odluku za duhovno zvanje
Studija je obuhvatila 1091 ispitanika, među kojima su bili biskupi, svećenici, đakoni, povjerenici za đakone, redovnički poglavari i poglavarice. Da je marijanska pobožnost imala »velik« ili »znatan« utjecaj u procesu njihova razlučivanja poziva izjavilo je 59 posto ispitanika. Među onima koji su doživjeli obraćenje ili »povratak« u Katoličku Crkvu 71 posto njih izvijestilo je da je pobožnost prema Mariji utjecala na to iskustvo. Najviši postotak posvećenih osoba koji Mariju smatraju važnom pri odluci za duhovno zvanje bio je među svećenicima redovnicima (71 %), a najmanji među đakonima (49 %). Najveći broj ispitanika s marijanskom je pobožnošću upoznat u djetinjstvu, u krugu obitelji (79 %), 44 posto njih u župi, a isti broj u katoličkoj školi. Najčešći je oblik pobožnosti molitva krunice; 71 posto ispitanika nasamo moli krunicu, a 52 posto u zajedništvu s drugima. Pred Marijinom slikom ili kipom moli 40 posto ispitanika. Opisanu je pobožnost tijekom razlučivanja poziva 80 posto ispitanika započelo kod kuće, a 77 posto nastavilo u župi.
Snaga medaljica, škapulara i Gospinih svetišta
Prema studiji, 32 posto ispitanika nosi čudotvornu medaljicu Majke Božje, 29 posto karmelski škapular, a 18 posto neku drugu marijansku medaljicu. Njih 44 posto izvijestilo je da je na njihovu odluku o pozivu utjecalo hodočašće u neko mjesto Marijina ukazanja, od kojih su najpopularnija Fatima (44 %), Guadalupe (43 %), Lourdes (31 %) i Međugorje (14 %). Njih 74 posto izjavilo je da je predanost Mariji ojačala življenje njihova poziva. Među takvima bilo je najviše biskupa (89 %). Velika je većina ispitanika (80 %) također izjavila da je pobožnost prema Mariji imala »velik« ili »znatan« utjecaj na njihovu pobožnost prema euharistiji. Na pitanje otvorenoga tipa o dogmi ili učenju koje je bilo najznačajnije za ustrajnost u pozivu odgovorilo je 71 posto ispitanika; najčešći su odgovori bili Bezgrješno Začeće, Majka Božja odnosno Bogorodica, uznesenje i Marijino vječno djevičanstvo.
Marijina imena i marijanski pisci
Na drugo pitanje otvorenoga tipa o najznačajnijim Marijinim nazivima odgovorilo je 84 posto ispitanika. Najpopularniji su nazivi bili »Marija, Majka Božja«, »Naša Gospa od Neprestane Pomoći«, »Marija, Majka Crkve«, »Gospa Koja Razvezuje Čvorove«, »Gospa Guadalupska«, »Gospa Žalosna«, »Bogorodica« i »Kraljica Mira«. Najpopularniji su marijanski pisci bili sv. Ljudevit Montfortski, sv. Ivan Pavao II., sv. Maksimilijan Kolbe, sluga Božji Fulton Sheen, o. Michael E. Gaitley i sv. Alfons Liguori. Svetac koji je najviše potaknuo marijansku duhovnost u ispitanika bio je papa Ivan Pavao II., a slijede ga sv. Ljudevit Montfortski, sv. Josip, sv. Bernardica Soubirous, sv. Alfonz Liguori, sv. Dominik i sv. Terezija iz Lisieuxa.