Na otoku Olibu, koji Pohlipski kanal odjeljuje od otoka Paga, naselja su nastala u vrijeme grčke i rimske dominacije Jadranom. Hrvati su u 8. st. naselili uvalu Banjve, u kojoj su izgradili crkvicu sv. Antuna opata uz benediktinski samostan sv. Pavla (napušten do g. 1200.).
Na mjestu današnje župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1899. prvotno se nalazila kapela podignuta 1560., a kasnije manja crkva izgrađena 1769.
Župna crkva, koja je izgrađena sredstvima otočana za vrijeme župnika Mate Silvestrića, posvećena je 21. rujna 1905. po zadarskom nadbiskupu Vinku Pulišiću, rođenom Olibljaninu. Nadbiskup je g. 1912. darovao glavni mramorni oltar sa slikom na kojoj je prikazano uznesenje Marijino, sv. Mihovil, sv. Vinko mučenik i sv. Vinko Fererski. Na svetište crkve naslanja se zvonik s četiri zvona koji je izgrađen 1869. U crkvi su četiri mramorna oltara koja su prenesena iz prijašnje župne gotičke crkve sv. Stošije s groblja. To su oltari sv. Šimuna iz g. 1900. i sv. Obitelji s dušama u čistilištu, oltari sv. Antuna Padovanskoga iz g. 1865. i Blažene Djevice Marije sa sv. Grgurom i sv. Anselmom. U zidne niše na bočnim zidovima postavljeni su kipovi Srca Isusova i Marijina. Na desnom bočnom zidu nalazi se raspelo s korpusom Krista i spomenploča o njegovu prijenosu iz crkve sv. Stošije o 500. obljetnici njegova dolaska na Olib. Bježeći od turskoga zuluma raspelo su g. 1476. na Olib donijeli Hrvati iz Cetinske krajine pod vodstvom svoga župnika Jurja Cetinjanina. Župna je crkva jednobrodna visoka građevina plošnoga pročelja, trokutastoga zabata, s korom i lunetom u koju je postavljen kip Djevice Marije, a nalazi se na uzvisini u središtu mjesta. Na bočnim stranicama i pročelju istaknuti su brojni prozori ispod krovišta. Na stotu obljetnicu gradnje 1999. crkva je temeljito obnovljena sredstvima iseljenoga i domaćega olipskoga puka.
Mise su nedjeljom u 9 sati, a radnim danom u 18.45.
