Zbog azbesta ljudi i dalje obolijevaju. Vranjic još nije dekontaminiran, do sada je već 400 ljudi umrlo od azbesta udisanjem ili gutanjem azbestnih čestica, iz bivše tvornice Salonit zatvorene još 2008. godine, a hale tvornice iznajmljuju se tvrtkama. Građanska inicijativa »Mjesto koje hoće živjeti« upozorava da su građani Vranjica i dalje izloženi azbestu te da azbestne ploče još uvijek prekrivaju krov tvornice. Nedavno je u Vranjicu bio i mimohod u znak žrtvama umrlih od raka mezotelioma. »Svjesni smo da grad ne može riješiti problem salonita, već svi zajedno trebamo pritiskati institucije da obave posao. Mimohodom smo željeli probuditi svijest da kod građana u opasnosti od azbesta razumijemo koliko je to još uvijek opasno stanje, te koliko je bitno riješiti taj problem«, rekli su iz građanske inicijative. Mezoteliom je rijetka, agresivna vrsta raka koja nastaje u tankom sloju tkiva koji prekriva unutarnje organe, a najčešće uzrokuje izloženosti azbestnim vlaknima. Inicijativa na svojoj internetskoj stranici objavljuje priče oboljelih mještana, i nailazi na veliki interes građana, zanima ih što se događa i od čega ljudi ranije umiru. Upozorava se da je zbog propale tvornice njihovo mjesto i dalje prepuno azbesta, koji je zabranjen još 2006. godine. U jakoj oluji koja je pogodila šire splitsko područje u srpnju ove godine azbestne su ploče letjele i zabijale se, doslovno svugdje. Usitnjene se i danas nalaze uz cestu pokraj tvornice salonita te ih vozila dodatno mrve i vjetar raznosi po okolici, piše Slobodna Dalmacija.
Najveća opterećenja građana
Portal Matice hrvatske misao.hr pisao je o nedavno provedenom istraživanju agencije Ipsos. Naime, troškovi života i dalje za građane predstavljaju najveće opterećenje, pa njih više od 90 posto brine rast cijena, dok njih nešto više od 78 posto zabrinjava pad kupovne moći. Trećina građana troši manje nego prije godinu dana, a neovisno o osobnoj situaciji pad životnog standarda muči čak tri četvrtine građana, pokazalo je istraživanje.
Ono je također pokazalo da je sve veći broj građana zabrinut oko pitanja sigurnosti i obrane. Tako gotovo 73 posto građana brinu ratni sukobi u koje bi Hrvatska mogla biti izravno uključena. To je razlog i zašto je u samo godinu dana značajno narasla podrška obveznom vojnom roku koji danas podržava 71 posto građana. Ipak, u slučaju NATO intervencije polovica građana je protiv toga da se Hrvatska uključi u ratne sukobe. Građane brine i porast problema mentalnoga zdravlja i štetnoga utjecaja na društvo. Takvih je 73,5 posto. Pritom njih 85,5 posto ističe vršnjačko nasilje kao jedan od najvećih društvenih izazova koje je potrebno prevenirati, a pad osobne sigurnosti uslijed rasta nasilja brine 64,5 posto građana.
Građane sve više brine pojačani nadzor koji nad njima provode državne institucije, njih nešto više od 61 posto. Gotovo 80 posto ispitanika ne bi podržalo smanjenje osobnih sloboda kako bi država lakše osigurala sigurnost, kao što je primjerice uvođenje kontrole aplikacija za komunikaciju, strožu kontrolu financijskih transakcija i slično.
Mijenja se i odnos prema stranim radnicima: tek svaki peti građanin podržava njihov dolazak, a gotovo 48 posto smatra da imigranti predstavljaju prijetnju hrvatskoj kulturi i načinu života. Prisutnost sve većeg broja stranaca u zajednici brine više od 60 posto ispitanika. Samo 14 posto građana vjeruje državnim institucijama, a njihovim radom zadovoljno je tek 14,7 posto građana. Pritom ispitanici najmanje vjeruju medijima, svega njih 13 posto. Tek svaki osmi ispitanik vjeruje da državne institucije rade za dobrobit društva, dok svaki sedmi to misli za medije.
Čak i nevladine organizacije, koje su primarno usmjerene na javno djelovanje, ne uživaju preveliko povjerenje kod građana, pa samo njih 17,7 posto vjeruje da rade u korist društva. Građani i dalje očekuju da se državni novac usmjeri u ono što izravno utječe na njihov svakodnevni život. Pritom kao najvažnije sektore izdvajaju zdravstvo (90 posto), obrazovanje (70,7 posto) i mirovinski sustav (55,4 posto).
Cijene osobne odnose
Prioritet u radu Vlade ispitanici vide u demografiji, pri čemu kao najvažnije mjere ističu niže oporezivanje rada i subvencioniranje stambenog pitanja mladim obiteljima. Građani su podijeljeni kada je riječ o njihovim očekivanjima za budućnost. Trećina njih misli da će živjeti bolje u nadolazećim godinama, ali ih jednaki postotak misli da će im se kvaliteta života pogoršati.
Unatoč negativnoj ocjeni gospodarske situacije, koju samo 12,8 posto građana ocjenjuje ocjenom odličan i vrlo dobar, te strahu od rasta cijena i pada kupovne moći, 43,1 posto ispitanika smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina, 40 posto njih kvalitetu života ocjenjuje boljom nego ranije, dok je njih 34,7 posto vidi lošijom.
Građani su najpozitivniji oko svojih osobnih odnosa, a najnegativniji oko političke situacije koju tek svaki deseti ocjenjuje s odličnom i vrlo dobrom ocjenom, a svaki peti takvu ocjenu daje kvaliteti sustava zdravstvene skrbi. Istraživanje Ipsosa za Val grupu, koja okuplja nekoliko specijaliziranih PR agencija, provedeno je od 25. do 30. listopada online metodom na uzorku od 600 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina, pojašnjava portal Matice hrvatske.
