U nedavno objavljenu Izvješću o okolišu u Europi za 2025. godinu Europska agencija za okoliš (EEA) potvrdila je da je Europska unija svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, ali isto tako i da su prijetnje prirodi i posljedice klimatskih promjena najveći izazovi. Izvješće, koje se objavljuje svakih pet godina, ključno je za donošenje politika i procjenu napretka EU-a u zaštiti okoliša i održivosti te sadrži pregled stanja okoliša i klime u Europi, napretka u postizanju strateških i planskih ciljeva politike EU-a, s naglaskom na utjecaj degradacije okoliša i klimatskih promjena na europsko stanovništvo.
Porast recikliranja
Izvješće je najopsežnija analiza sadašnjega stanja za okoliš, klimu i održivost temeljena na podatcima 32 države članice Europske agencije za okoliš (EEA) i šest država suradnica. Europska unija kao predvodnica u globalnim naporima da se obuzdaju klimatske promjene i smanje njihove razorne posljedice, koje osim enormnih materijalnih šteta odnose i ljudske živote, kontinuirano smanjuje svoje emisije stakleničkih plinova i uporabu fosilnih goriva te je udvostručila udio obnovljivih izvora energije. Postignut je velik napredak u poboljšanju kvalitete zraka, kao i porast recikliranja otpada i učinkovitije upotrebe resursa, uz porast niza čimbenika potrebnih za postizanje održivosti.
Međutim, unatoč svemu tomu, ukupno stanje okoliša nije dobro. Tako se biološka raznolikost smanjuje u gotovo svim kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima zbog neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje koji se osobito održavaju u prehrambenom sustavu, a Izvješće navodi da se može očekivati nastavak pogoršanja stanja biološke raznolikosti i ekosustava, zbog čega se ne će ispuniti ni dogovoreni ciljevi do 2030.
Brzo zagrijavanje Europe
Pod velikim su pritiskom i europski vodni resursi te nestašica vode pogađa trećinu stanovništva i teritorija u Europi, zbog čega su održavanje zdravih vodnih ekosustava, zaštita slivnih područja i obnavljanje resursa podzemnih voda ključni za budućnost. Uz navedeno, Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava te klimatske promjene ugrožavaju sigurnost, javno zdravlje, ekosustave, infrastrukturu i gospodarstvo, što traži hitnu prilagodbu europskoga društva i gospodarstva. Izvješće navodi da će samo obnovom prirodnoga okoliša Europa moći održati konkurentno gospodarstvo i visoku kvalitetu života svojih građana. Stoga su potrebne hitne i korjenite promjene u sustavima proizvodnje i potrošnje poput dekarbonizacije gospodarstva, prelazak na kružnu ekonomiju, smanjenje onečišćenja i odgovorno upravljanje prirodnim resursima, pri čemu politike EU-a i Zeleni plan daju jasan smjer prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.
Smanjivanje ovisnosti
Izvješće posebno ističe napore za obnovu staništa rješenjima koja se temelje na prirodi kako bi se izgradila otpornost, ublažile posljedice klimatskih promjena i unaprijedila prilagodba na njih. Potrebna je dekarbonizacija ključnih gospodarskih sektora, posebice prometa, ali i poljoprivrede, a povećanjem kružnosti mogla bi se smanjiti ovisnost Europe o uvozu energije i sirovina. Tako bi ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju svoje industrije Europa mogla povećati produktivnost i postati globalni predvodnik u zelenim inovacijama te razviti tehnologije za dekarbonizaciju industrija koje teško mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova, poput industrije cementa i čelika.
Prometni izazovi
Izvješće o stanju okoliša u Europi 2025. krajem listopada prvi je put predstavljeno u Hrvatskoj te je poseban naglasak stavljen na stanje u Lijepoj Našoj. Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš Leena Ylä-Mononen tom je prilikom istaknula da je Hrvatska osma po kvaliteti i dostupnosti okolišnih podataka te da dobro napreduje u zaštiti okoliša, a ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković poručila je da su Hrvatskoj najveći izazovi emisije stakleničkih plinova iz prometa, kao i da značajni iskoraci očekuju i industriju. Upotrebom sredstava koja se dobivaju iz trgovine emisijama koja će premašiti četiri milijarde eura, uz upotrebu sredstava drugih fondova za vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom i za prirodu, ukupna ulaganja do 2030. godine premašit će šest milijardi eura, izjavila je ministrica.
Pohvala Hrvatskoj
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš pohvalila je Hrvatsku da kao najnovija članica EU-a radi vrlo dobro s obzirom na kratko razdoblje implementacije zakonodavstva EU-a. Istaknula je kako klimatske promjene nose posebne rizike za regiju u kojoj se nalazi Hrvatska te bi stoga fokus trebalo staviti i na prilagodbu na njih. Pohvalila je i velik napredak u smanjenju onečišćenja zraka, a posebno je istaknula odličan primjer zaštite prirode s obzirom na to da je Hrvatska već premašila ciljanu površinu zaštićenih područja na kopnu i na moru. Hrvatska je naime već postigla globalne ciljeve i ciljeve EU-a zaštitivši više od 30 posto površine svojega kopna i mora radi očuvanja biološke raznolikosti. Tako je trenutačno mrežom Natura 2000 i područjima zaštićenim u nacionalnim kategorijama obuhvaćeno 38,2 posto hrvatskoga kopna i 32,5 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom.
Prijelaz na kružno gospodarstvo
Hrvatska je zbog svojega položaja među državama članicama EU-a zemlja s većom ranjivošću na klimatske rizike jer ju pogađaju dulje i češće suše i poplave koje utječu na različite sektore, posebice poljoprivredu, šumarstvo i energetiku, a obalno je područje vrlo osjetljivo na šumske požare, napose ljeti. Kao najmlađa članica EU-a Hrvatska je suočena s mnogim izazovima, ali joj se isto tako nude prilike u zelenoj tranziciji. S obzirom na to da se nalazi na Mediteranu koji se zagrijava brže od prosjeka, prioritet je povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i rizike od izbijanja i širenja šumskih požara. Uz smanjivanje emisija stakleničkih plinova Hrvatske treba ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo, održivi turizam, jačati otpornost infrastrukture i ekosustava, kao i razvoj pametnih i zelenih gradova. Stoga je za postizanje održivosti prepoznata važnost obrazovanja mladih, a napori za nula onečišćenja rezultiraju razvojem komunalnih sustava za pročišćavanje otpadnih voda.
Ipak oprez
Nažalost, još uvijek su veliki izazovi u poboljšanju kvalitete sortiranoga otpada, smanjenju odlaganja otpada na odlagališta i smanjenju otpada od hrane. Hrvatska je posljednjih desetljeća postigla napredak u smanjenju pritisaka na okoliš i unaprjeđenju zelene tranzicije iako i dalje postoje izazovi u ubrzavanju ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe na njih, poboljšanju gospodarenja otpadom i kvaliteti zraka, jačanju kružnoga gospodarstva i povećanju učinkovitosti očuvanja bioraznolikosti, posebice u morskim ekosustavima. Unatoč tomu što je velik dio hrvatskoga teritorija zaštićen, vrste i staništa i dalje pokazuju negativne trendove. Povećanje površina pod ekološkom poljoprivredom nije popraćeno proporcionalnom tržišnom prisutnošću lokalno proizvedenih organskih proizvoda jer najveći udio u tim površinama imaju trajni travnjaci.
Na smanjenje kapaciteta sektora LULUCF (kratica za upotrebu i prenamjenu zemljišta i šumarstvo), važnoga zbog apsorpcije ugljika (ponor ugljika), utječu sječa šuma i klimatski ekstremi, zbog čega su potrebne snažne politike sekvestracije (uklanjanja) ugljika iz atmosfere. Nažalost, trendovi emisija iz prometa, otpada i F plinovi (sadrže ih rashladna sredstva) još su uvijek nezadovoljavajući te su za postizanje ciljeva za 2030. potrebne dodatne mjere. Postignut je napredak u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, međutim u gusto naseljenim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zime prisutno je onečišćenje zraka lebdećim česticama (PM2,5 i PM10), no prijevremene smrti zbog izloženosti PM2,5 znatno su se smanjile.
Pitanje prosperiteta
Jača otpornost na klimatske promjene uz potporu javnih i privatnih ulaganja s naglaskom na inovacije u zaštiti okoliša te rješenja temeljena na prirodi i društveno-ekonomski prosperitet osigurali bi učinkovitu zelenu tranziciju i zdrave ekosustave. Iako Izvješće o okolišu u Europi koje sadrži i nacionalna izvješća, pa tako i za Hrvatsku, pokazuje da stanje unatoč postignutim rezultatima još nije dobro, hrvatski su građani dobili i službenu potvrdu da žive u povlaštenom dijelu svijeta, iako su te svoje povlastice rijetko kada svjesni, a još manje na njoj zahvalni.
