Prije točno 50 godina Richard Nixon, 37. predsjednik Sjedinjenih Država, službeno je proglasio rat protiv raka (The National Cancer Act, P. L. 92-218). Tom su objavom mobilizirani znanstveni, medicinski, medijski, financijski i politički potencijali SAD-a za obračun sa zloćudnim bolestima: »Došlo je vrijeme da Amerika upregne sve svoje snage, iste one kojima je pocijepan atom i kojima je čovjek poletio na Mjesec, kako bi konačno pobijedila tu groznu bolest. Stoga učinimo cjeloviti nacionalni napor kako bismo ostvarili taj cilj.«
Američka misija postala je zarazna i ubrzo je zahvatila čitav svijet. Rat protiv raka pretvoren je u globalizacijski proces koji promiče i kojim upravljaju farmaceutske megakorporacije. Spašavanje bolesnika na onkološkim odjelima, svim sredstvima i pod svaku cijenu, postao je lajtmotiv i prioritet moderne medicine. Na tržištu zdravlja pojavila se nova, inovativna industrija raka – patentirane su stotine kemoterapeutika, uvedene nove dijagnostičke metode, podijeljeno je nekoliko Nobelovih nagrada, porasla je vrijednost dionica…
Industrija je raka pretvorena u vodeću javnozdravstvenu instituciju, desetljećima je predvodila svjetski rat protiv tumora i postala je perjanica razvoja medicinskih znanosti. Milijarde dolara investirane su u svaku ponudu, pokušaj, projekt ili društvenu akciju usmjerenu u borbu protiv malignih bolesti. Mnogi su znanstvenici otkrili unosan biznis i sigurnu luku te su preusmjerili svoja istraživanja ili ih jednostavno obojili ratničkim bojama. Mnoga su druga područja znanosti zanemarena, uklonjena s prioritetnih lista, proglašena balastom u vrijeme konačnoga obračuna s metastazama.
U kalendaru zdravlja svaki važniji ljudski organ obilježen je danom ili mjesecom borbe protiv raka: Dan mimoza, odnosno Dan borbe protiv raka vrata maternice, Dan narcisa, Dan ružičaste vrpce, Tjedan svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata, Međunarodni dan djeteta oboljeloga od karcinoma, Dan borbe protiv raka jajnika, Dan oboljelih od tumora na mozgu, Mjesec borbe protiv raka dojke, Dan borbe protiv raka dojke, Nacionalni dan protiv raka dojke… Upravo ovih dana (4. veljače) dolazi i Svjetski dan borbe protiv raka, s radnim naslovom »Jesam i hoću«.
No s pojavom bolesti COVID-19 interes javnosti, znanosti i politike usmjeren je prema novomu neprijatelju – virusu SARS-CoV-2. Pacijenti na onkološkim odjelima postali su zanemarena kohorta. Stotine tisuća operacijskih zahvata je odgođeno, dijagnostički su pregledi i kontrole svedeni na minimum, a o preventivi više nitko ne govori. Financijska su sredstva, prema pravilu spojenih posuda, premještena na zarazne bolesti, a mnogi znanstvenici brzo mijenjaju dresove i počinju istraživati svijet virusa. I Hrvatska je zaklada za znanost raspisala poseban natječaj (IP-CORONA-2020-04) samo za one koji žele sudjelovati u novoj misiji na tržištu zdravlja.
Simboličan su primjer znanstvenih daždevnjaka turski istraživači Ugur Sahin i özlem Türeci, koji su osnovali kompaniju BioNTech i godinama (bezuspješno) tragali za antitumorskim lijekovima. Na njihovu sreću, praznu pušku za liječenje raka otkrili su kao ubojito sredstvo protiv koronavirusa i preko noći postali slavni. Naravno, više ne rade u industriji raka, nego u industriji cjepiva.
Industrija je raka doživjela financijski, medijski i politički poraz. Pacijenti na onkološkim odjelima i dalje će tiho umirati, bez medijske buke kakva dopire iz »COVID-klinika«. Oni su kolateralne žrtve medicinske segregacije. No dok je epidemija koronavirusa privremeni medicinski incident, rak je stvarnost čija dinamika i opseg zrcale stupanj oštećenja društvenih odnosa, socijalne nepravde i medicinskoga neznanja. Metastaze su pravi poraz modernih vremena, derivat su nametnutih stilova života, intrinzički su sadržaj društva koji je teško iščupati bez velikih institucijskih potresa, izgubljenih komocija i profita. Zbog toga je pandemija mnogima dobro došla kao dimna zavjesa da se zamagle zloćudni problemi koji razotkrivaju nesposobnost javnozdravstvenih politika.
