»Gledanje u pupak omiljena je aktivnost ekonomista već najmanje šezdeset godina.«
Daniel Hamermesh: Šest desetljeća vrhunskoga ekonomskoga izdavaštva: tko i kako?, Journal of Economic Literature, 2013.
Pomalo su neobične biljčice ti ekonomisti. Dio su (smo) društvenih znanosti, ali imaju nekoliko osebujnih razlika u usporedbi s »pravim« znanstvenicima iz područja kao što su fizika, kemija ili proktologija. Razlike uglavnom proizlaze iz specifičnoga predmeta proučavanja ekonomista, iz korištene metodologije i iz pitanja na koja nastoje odgovoriti.
Ekonomisti se fokusiraju na ljudsko ponašanje, napose u kontekstu proizvodnje, potrošnje i trgovine robe i usluga. Za razliku od prirodnih znanosti koje istražuju fizičke fenomene i često se oslanjaju na kontrolirane, ponovljive eksperimente (što znači da, kad se ponavlja, jedan te isti pokus daje uvijek iste rezultate, bar približno), ekonomisti nemaju taj luksuz i u pravilu ne mogu vršiti prave eksperimente nad ljudima i ljudskom zajednicom (na sreću). Čovjek, ljudsko ponašanje i ekonomski sustavi pod utjecajem su neprebrojiva mnoštva činitelja, među kojima su kultura, psihologija i društvene norme. Zbog toga su objekti interesa ekonomista daleko složeniji od mnogih prirodnih pojava; ujedno i zabavniji i zanimljiviji (po njihovu, naravno, subjektivnom dojmu).
Temelj na modelima i pretpostavkama
Zbog spomenute složenosti i promjenjivosti ekonomisti se često oslanjaju na drugačiju metodologiju u usporedbi s drugim znanstvenicima. Iako se koriste stvarnim podatcima s terena i robusnom statističkom analizom, ekonomska se teorija u pravilu temelji na modelima i pretpostavkama. Ti su modeli pojednostavnjenja stvarnosti, a točnost predviđanja modela poprilično varira. Ako ćemo pravo, nerijetko češće promašuju nego što pogađaju.
Pitanja koja ekonomisti postavljaju mnogoput se odnose na politiku i blagostanje, analizirajući utjecaj različitih politika ili ekonomskih sustava na blagostanje pojedinaca i društava. Taj normativni aspekt ekonomije koji se bavi idealima onoga što bi trebalo biti, umjesto čisto opisivanjem onoga što stvarno jest, razlikuje ekonomiste od mnogih drugih znanstvenika koji su više usmjereni na opisivanje svijeta. Na tom tragu ekonomisti često sudjeluju u političkim debatama i savjetuju političare, koristeći se poznavanjem (ili barem hinjenim poznavanjem) ekonomskih sustava za davanje preporuka koje mogu imati dugoročne posljedice na društvo.
Stablo s trinaest grana
Stoga, dok ekonomisti s drugim znanstvenicima dijele predanost rigoroznoj analizi i oslanjanju na empirijske podatke, njihovo je područje drugačije (a oni bi rekli i zanimljivije) zato što se usredotočuje na ljudsko ponašanje i ekonomske sustave, na upotrebu modela i pretpostavaka za proučavanje neeksperimentalnih pojava te na normativni aspekt svojih istraživanja. Ta neobična mješavina karakteristika opisuje ekonomiju kao posebno i živahno područje istraživanja unutar znanstvene zajednice.
Sad kad je malčice pojašnjeno zašto je važna ekonomija i oni koji se njome bave, važno je pojasniti i zašto su važne specifične ekonomske teme, odnosno područja interesa ekonomista. Ekonomisti, kao i drugi znanstvenici, svakodnevno objavljuju mnoštvo znanstvenih radova, no »ekonomija« je vrlo širok pojam. Na tom stablu ima trinaest velikih grana, a one se zovu ekonomika poduzetništva, financije, kvantitativna ekonomija, organizacija i menadžment, međunarodna ekonomija, opća ekonomija, trgovina i turizam, poslovna informatika, makroekonomija, mikroekonomija, ekonomska matematika i statistika, marketing i računovodstvo (imenovanje grana nije ujednačeno u cijelom svijetu). Svaka od tih grana ima i svoje podgrane i grančice. Važno je i zanimljivo analizirati koje su od tih grana »deblje« i na kojima ima najviše »lišća«; drugim riječima u kojim se granama najviše objavljuje i kojim se temama ekonomisti najčešće bave.
Sveprožimajući utjecaj ekonomije
Važnost tema obrađenih u ekonomskim znanstvenim radovima proizlazi iz sveprožimajućega utjecaja koji ekonomija ima na društvo i život pojedinca. Ti radovi zadiru u mnoštvo pitanja, od makroekonomskih politika do mikroekonomskoga ponašanja pojedinaca i tvrtki, a odgovori na ta pitanja imaju važne implikacije na svakodnevni život čovjeka. Dovoljno je spomenuti granu financija i u financijama monetarnu i fiskalnu politiku; odluke u tim područjima izravno utječu na ekonomsku stabilnost i kvalitetu života milijuna i milijuna ljudi. Gotovo na sve.
Ekonomisti u svojim radovima pokušavaju odgovoriti (doduše ne uvijek uspješno, ali pokušavaju) na goruća globalna pitanja kao što su siromaštvo, nejednakost, nezaposlenost i održivost okoliša. I dok se neki koji se bave duhovnošću drže naduto smatrajući da je važnije baviti se neprolaznim i nematerijalnim negoli ovozemaljskim i propadljivim, pa ekonomiste omalovažavaju svisoka, i samomu Kristu to su bile neke od sržnih tema kojima se bavio.
Zbog svih navedenih razloga dobro je katkad pogledati o čemu to ekonomisti pišu u znanstvenim časopisima i na koji se način to dotiče svakodnevnoga života »običnoga« čovjeka, hrvatskoga građanina.
»Trendovi i teme u hrvatskoj ekonomskoj znanosti«
Prije nekoliko tjedana u časopisu »Ekonomska misao i praksa« Sveučilišta u Dubrovniku recenziran je i prihvaćen za tisak (i na internetu već objavljen) članak pod naslovom »Trendovi i teme u hrvatskoj ekonomskoj znanosti«. Članak pruža sveobuhvatnu analizu hrvatske ekonomske znanosti obradom gotovo 34 000 radova ekonomista u Hrvatskoj objavljenih u zadnjih više od dvadeset godina, točnije od 2000. do srpnja 2023. godine. Autor se poslužio naprednim alatima umjetne inteligencije i bibliometrijskim metodama kako bi obradio podatke iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI).
Naime, CROSBI je baza podataka koju pune sami znanstvenici: oni u nju moraju unositi svoje znanstvene (ali i druge) radove. Tako se ondje nalaze brojne kategorije publikacija kao što su autorske knjige, bibliografije, enciklopedije, godišnjaci, kratka priopćenja, leksikoni, monografije, pisma, poglavlja u knjigama, pregledni radovi, prethodna priopćenja, priručnici, radovi u časopisima, radovi u postupku objavljivanja, radovi u zbornicima skupova, rječnici, stručni radovi, zbornici itd. I hrvatski ekonomisti u CROSBI upisuju svoje uratke. Sredinom prošle godine ondje je bilo sveukupno oko 53 000 njihovih djela.
Suzivši razdoblje promatranja i isključivši određene kategorije publikacija, u promatranom članku u bibliometrijskoj analizi ostalo je nešto manje od 34 000 radova. Bibliometrija je »metoda za kvantitativnu analizu elemenata znanstvene i stručne literature«, i u posljednje je vrijeme postala vrlo popularna, o čemu svjedoči interes za pretraživanje riječi »bibliometric« na servisu Google u cijelom svijetu od 2013. do 2023. g. (grafikon 1).
Grafikon 1. Interes za pretraživanje riječi »bibliometric« na servisu Google u cijelom svijetu od 2013. do 2023. g.
Zanimljivi rezultati istraživanja
Važan dio bibliometrijskih istraživanja obuhvaća pregled pojavljivanja ključnih riječi odnosno pojmova u nekom dijelu literature. Tako se istraživanjem ekonomske literature stječe uvid u popularne teme u ekonomiji, a to je važno za uočavanje istraživačkih prilika, kao i prostora za napredak. Analizom istraživačkih trendova može se steći uvid u trenutačno stanje ekonomije i potencijalne buduće smjerove razvoja. Time se pokušava odgovoriti na pitanja kakva je struktura produkcije radova ekonomista kao znanstvenika, koja su prominentna istraživačka područja u ekonomiji u Hrvatskoj, koje su najaktivnije grane i kojim se temama bave.
Rezultati istraživanja poprilično su zanimljivi. Godine 2000. objavljeno je sveukupno 550 ekonomskih radova, a 2022. g. objavljeno je njih 1860, što čini porast od 238 posto. Pritom je najveći rast ostvarila kategorija znanstvenih i preglednih radova, sa 126 radova objavljenih u 2000. g. na 664 rada u 2022. g. (rast od 427 posto). Drugim riječima, produkcija znanstvenih i preglednih radova u Hrvatskoj u trećem tisućljeću porasla je oko četiri puta.
Grafikon 2. Ukupna produkcija radova u polju ekonomije od 2000. do 2022. u Hrvatskoj
Rabeći modele OpenAI GPT, potom je svih 34 000 radova svrstano u jednu od trinaest grana ekonomije. Modeli umjetne inteligencije kategorizirali su daleko najveći broj radova u granu organizacija i menadžment. Udio radova u toj je grani u prosjeku gotovo dvostruko veći nego udio druge najpopularnije grane (financije). Radova u organizaciji i menadžmentu ima više nego u sedam manjih zajedno. Nije to neobično s obzirom na to da gotovo svaki gradić u Hrvatskoj ima neko veleučilište ili čak fakultet na kojem se podučava neka vrsta menadžmenta.
Grafikon 3. Udjeli ekonomskih radova po znanstvenim granama od 2000. do 2022. g. u Hrvatskoj
Komparativno su se u promatranom razdoblju najviše smanjili udjeli makroekonomije i međunarodne ekonomije. Razlog za to vjerojatno leži u manjoj potražnji za makroekonomistima na tržištu rada te u orijentaciji visokoobrazovnoga sustava od teoretske ekonomije k poslovnoj, što je u skladu i s globalnim trendovima.
U svim je radovima identificirano sveukupno 58 047 ključnih pojmova. Ključni pojam može biti imenica (npr. bankarstvo) ili fraza koja se sastoji od više riječi (npr. izravna strana ulaganja). Kako bi ključni pojam bio uključen u analizu, odabrano je da se u radovima mora pojaviti najmanje stotinu puta. Tako je 287 pojmova prešlo prag analize. Grafikon 4 prikazuje petnaest pojmova koji se najučestalije pojavljuju u svim granama. Termin »turizam« daleko je najčešći i pojavljuje se 2390 puta.
Grafikon 4. Najčešći pojmovi u hrvatskoj znanstveno-ekonomskoj literaturi objavljenoj od 2000. do srpnja 2023. g.
