U SAD-u BORBA PROTIV SMANJENJA STANDARDA ZAŠTITE Pravo na život i zdrav okoliš

Foto: Shutterstock

U Sjedinjenim Državama upravo završava javna rasprava o prijedlogu Trumpove administracije da se promijene standardi kojima se osigurava kvaliteta zraka, odnosno zaštita zraka od štetnih onečišćivala. U skladu s uputama političara američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) predlaže nove, mnogo niže standarde kako bi se industriji omogućio zakonit nastavak rada i povećanje kapaciteta proizvodnje. To se posebice odnosi na industrijske sektore u kojima proizvodnja zahtijeva intenzivnu uporabu ugljena i nafte. Takve djelatnosti uzrokuju emisiju velikih količina žive, sitnih PM čestica i drugih vrlo štetnih spojeva, koje treba regulirati kako bi se osigurao čist zrak. To se može postići ugradnjom filtara, promjenom tehnologijskih procesa ili modernizacijom postrojenja, no takvi su zahvati često skupi pa je industriji, uz političke saveznike, jednostavnije povisiti službeni prag dopuštenoga onečišćenja.

Kršćanski laici za život bez žive

U javnu su se raspravu, uz ostale aktere, uključile mnoge kršćanske udruge i pokreti kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i protivljenje najavljenu popuštanju nadležnih institucija pred pritiscima industrije i politike. Mitchell Hescox, predsjednik evangeličke okolišne mreže EEN, tvrdi: »Više od 145 tisuća ‘pro-life’ kršćana, koji se aktivno protive pobačaju, danas traži od Trumpove administracije da zadrži postojeće propise o kvaliteti zraka kako bi se zaštitila djeca u majčinim utrobama, koja su posebno osjetljiva na djelovanje toksičnih živinih spojeva iz zraka.«

Oglasila se i Američka katolička biskupska konferencija (USCCB) koja je uputila Agenciji za zaštitu okoliša javno pismo u kojem se protivi najavljenoj promjeni standarda za zaštitu zraka.
Ekologija hoda za život

Poznato je da živa prolazi kroz majčinu placentu, ulazi u krvotok nerođena djeteta te može uzrokovati oštećenja mozga, neurološke i motoričke poremećaje, a kasnije, nakon poroda, otežano učenje, smanjen kvocijent inteligencije… Stoga nije neočekivano da se kršćani, koji se aktivno zalažu za pravo nerođene djece na život, zalažu i za pravo njihovih majki na čist zrak. Američki laici, koji »pravo na život« smatraju vrjednijim od »prava na izbor«, svojim ekološkim inicijativama pozivaju ostale kršćane da prepoznaju zaštitu okoliša kao važno područje odgovornosti u »hodu za život«. Nije dovoljno protiviti se pobačaju, nego se treba brinuti i štititi okoliš za zdrav razvoj nerođena djeteta.

Franjevci, baptisti, mormoni, sestre milosrdnice…

Melody Zhang, kršćanska aktivistica, svjedočila je pred djelatnicima agencije EPA. »Mi smo pokrenuti kršćanskom vjerom i djelujemo kao sluge stvorenoga da štitimo bogatstvo i raznolikost života, pritom tražeći alternativna rješenja za pretjeranu uporabu fosilnih goriva, koja će biti dostupna svima, a u korist zdravlja onih koji su najranjiviji među nama.« Agenciji EPA, koja je odgovorna za definiranje propisa o kvaliteti zraka, obratilo se 18 nacionalnih vjerskih organizacija zahtijevajući od nadležnih da očuvaju visoke standarde čistoće zraka: »Kao vjernici želimo zaštititi ne samo okoliš, nego ljudsko zdravlje i život. Službena dozvola za povećane emisije žive nije u skladu s misijom EPA-e da štiti ljudsko zdravlje i okoliš i poraz je pred našom obvezom da čuvamo ono što je Bog stvorio.« Među potpisnicima javnoga prigovora su luterani, franjevci, baptisti, katolički pokret za klimu, mormonski savez za okoliš, sestre milosrdnice…

Katolički biskupi za čist zrak

Naposljetku oglasila se i Američka katolička biskupska konferencija (USCCB) koja je uputila Agenciji za zaštitu okoliša javno pismo u kojem se protivi najavljenoj promjeni standarda za zaštitu zraka. U pismu, koje potpisuje Anthony Picarello, glavni tajnik konferencije, biskupi podsjećaju da su 2011. godine podržali prijedlog Obamine administracije o strogim propisima zaštite zraka jer je to u skladu sa socijalnim naukom Katoličke Crkve: »Pozvani smo brinuti se o Božjem stvorenju, štititi opće dobro, život i dostojanstvo svake osobe, posebno siromašnih i nezaštićenih, od začeća sve do naravne smrti.«

Novi predstavnici (u mandatu Trumpove administracije) agencije EPA izračunali su da industrijski troškovi tehnološke modernizacije (zbog eliminacije žive i drugih otrova) iznose oko osam milijardi dolara, a korist za zdravstveni proračun iznosi tek oko pet milijuna dolara. Zanimljivo je da je u vrijeme Obamine administracije koristan (zdravstveni) učinak novih tehnologija bio procijenjen na čak 80 milijardi dolara.

U svakom slučaju, američki kršćanski aktivizam oko ekoloških pitanja dobra je poruka europskim pokretima za život, uključujući one u Hrvatskoj, da se opravdana briga za život nerođenih mora povezati sa zahtjevima čistoga okoliša, koji je temeljno pravo novih generacija.