U ZVIJERCIMA SE ČEKA NA SVOJU »KATEDRALU« »Najdruštvenija« mlada župa nada se svojoj prvoj crkvi

Snimio: M. Erceg | Iako je mnogim vjernicima isprva bilo čudno okupljati se na župnim misama u društvenom domu, lijep je broj vjernika prihvatio takve okolnosti pa misna slavlja i unatoč protuepidemijskim ograničenjima redovito pohode i mladi i stari
Prvo desetljeće života župe u Zvijercima pamtit će se po liturgijskim slavljima i okupljanjima u improviziranoj župnoj crkvi u društvenom domu, a nakon građevinskih dozvola i potrebnih materijalnih sredstava vjernici će kroz koju godinu podići novu crkvu i započeti novo razdoblje u povijesti mlade župe.
Župa Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske  Zvijerci – Bjelovar
Mladoj župi Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske u Zvijercima, naselju na sjeveroistoku Bjelovara, blisko je oko 4000 ljudi. Njezin prostran teritorij osim Zvijeraca obuhvaća još pet manjih naselja u kojima se nalaze i filijalne kapelice: Trojstveni Markovac, Letičane, Kupinovac, Ćurlovac i Puričane. Krizme i pričesti u Zvijercima se slave svake godine, a pristupa im u prosjeku nešto više od 40 mladih vjernika. Vjenča se između 15 i 20 parova. Iako ima puno staračkih domaćinstava, broj rođenih i umrlih ujednačen je i kreće se između 30 i 40. Prošle je godine, koju je pratila pandemija, u župi kršteno 21 dijete. Župa je dio Bjelovarskoga dekanata Bjelovarske biskupije.

 

Desetak minuta vožnje automobilom dijeli središte Bjelovara od Zvijeraca, pitomoga naselja na sjeveroistočnim vratima grada. Kratka vožnja kroz naselje pri prvom se posjetu može činiti kao svojevrstan vremeplov kroz hrvatsku povijest. Ulicu Andrije Hebranga presijecaju ulice Ferde Livadića, Josipa Runjanina, Milana Šufflaya, bl. Alojzija Stepinca, sv. Nikole Tavelića i o. Ante Antića, gorostasa bez čijih bi života i djela bila nezamisliva hrvatska politička, kulturna i duhovna povijest. No osim u nazivlju ulica, hrvatska povijest na poseban način i danas živi u Zvijercima. Naime, svojevrsnu jezgru stanovništva čine mještani koji ne potječu vjekovima iz bjelovarskoga kraja, nego su se spletom povijesnih okolnosti doseljavali u vrijeme Domovinskoga rata, ali i ranije. Tako su se neki krajem šezdesetih na plodnu zemlju bjelovarskoga kraja doselili iz ramskoga kraja, kada su njihova sela potopile vode akumulacijskoga jezera, po čemu su Zvijerci slični drugim obližnjim mjestima, poput Rovišća i Svetoga Ivana Žabna. Neki su se iz Bosne doselili i u vrijeme Domovinskoga rata. Ima u Zvijercima i Zagoraca i Međimuraca. Došljaci su u svojim srcima ponijeli i svoje zavičaje i mentalitete koji danas žive ne samo u njihovim prepoznatljivim naglascima, nego i u njihovoj privrženosti Crkvi.

Crkva u društvenom domu

Svi koji poslanje Katoličke Crkve poistovjećuju s materijalnim bogatstvom, golemim sakralnim zdanjima, pozlaćenim oltarima i raskošnim interijerima duboko bi preispitali svoje teze kada bi posjetili Zvijerce. Mlada župa Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske od svoga utemeljenja 2011. godine živi bez »klasične« župne crkve. Vjernici se u tjednu i nedjeljama okupljaju u mjesnom društvenom domu, koji je u dogovoru s lokalnim vlastima dan Bjelovarskoj biskupiji na upravljanje na određeni rok pa je prostrana dvorana trajno prilagođena za liturgijska slavlja. Osim uređenoga oltarnoga prostora i improvizirane sakristije, na uzdužnim zidovima dvorane postavljene su i postaje križnoga puta, koje upravo u danima korizme okupljaju vjernike u popularnoj pučkoj pobožnosti križnoga puta.

Zvonik buduće župne crkve u Zvijercima podsjećat će na zvonike čazmanske župne crkve sv. Marije Magdalene, kolokvijalno znane i kao »čazmanska katedrala«

Nisu dakle visoki zvonici, prostrane crkve i pastoralni centri uvjet da bi župna zajednica u svojoj punini zaživjela u srcima ljudi, njihovim obiteljima i njihovim domovima.

»Poslan sam u ovu župu da najprije izgradim Crkvu kao živu zajednicu. Tek nakon toga treba govoriti o gradnji crkve kao građevine«, sažima svoje prvo pastoralno desetljeće u Zvijercima župnik Darko Juras. Iako je rodom iz Čakovca, svoja je prva pastoralna iskustva stekao upravo u sličnim neobičnim okolnostima života Crkve – kao kapelan 1998. godine pastoralno je pomagao župniku Josipu Dumboviću u župi Tijela Kristova u novozagrebačkom naselju Sopot. Ondje je župna zajednica, koju je 1973. utemeljio tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, desetljećima živjela u improviziranim uvjetima, po stanovima, garažama, kućama, školskim dvoranama…

Farof u stambenoj zgradi

Isprva je u Zvijercima među vjernicima, prisjeća se župnik Juras, bilo i otpora i neprihvaćanja novonastale situacije jer je mnogima bilo čudno okupljati se na misama u improviziranoj crkvi u društvenom domu nakon što su dugi niz godina bili dio franjevačke župe sv. Antuna Padovanskoga.

Župa Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske uspostavljena je 2011. odvajanjem od bjelovarske franjevačke župe sv. Antuna Padovanskoga

»Uvijek sam ponavljao da su prvim kršćanima bile dovoljne i katakombe da bi slavili Gospodina. S vremenom su se ljudi navikli na situaciju i danas lijep broj vjernika redovito pohodi župu«, rekao je župnik, koji živi u stambenoj zgradi, u prizemnom stančiću, a nasuprot njega nalazi se stančić u kojem su kapelica i župni ured. Teritorijalno gledajući, župa Gospe Lurdske u Zvijercima izrazito je prostrana i osim spomenutoga Trojstvenoga Markovca obuhvaća i Letičane, Kupinovac, Ćurlovac i Puričane. Sva ta manja mjesta imaju svoje kapelice koje župnik redovito pohodi, ponajprije zbog starijega stanovništva kojemu je teško dolaziti na misna slavlja u Zvijerce.

Gradnja nove župne crkve

No nesvakidašnje okolnosti života župe u Zvijercima ne će potrajati još dugo. Gotovo je dovršen veliki projekt gradnje prostrane župne crkve, pastoralnoga centra i stana za župnika. Nacrti za dugo iščekivanu župnu crkvu završeni su i vjernici s nestrpljenjem, gledajući u prve obrise buduće župne crkve, čekaju novo razdoblje u povijesti njihove župe. Osim što je materijalno potpomognut brojnim prilozima vjernika i Bjelovarske biskupije, projekt će do kraja iznijeti mjesna pamet – arhitektonska tvrtka »B-projekt« iz obližnjega naselja Trojstvenoga Markovca, koji također potpada pod župu Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske. Prostrani glavni brod imat će dvjestotinjak sjedećih mjesta, a računajući i one koji mogu stajati, nova župna crkva na jednoj bi misi mogla primiti nekoliko stotina ljudi. Jasno, osim cigla i podizanja zidova, trebat će urediti i opremiti interijer crkve, što će donijeti nove poslove mjesnim obrtima, drvodjelcima, klesarima, staklarima, umjetnicima…

»Crkvu pohodimo ne zbog građevine«
Boro Matković: »Iako s nestrpljenjem čekamo novu crkvu, nama je dobro i ovdje, u improviziranoj crkvi u društvenom domu. Ne mora crkva biti grandiozno zdanje da bi se u njoj ljudi okupljali. Ne pohodi se crkva radi građevine, nego radi vjere.«
Dean Knežić: »Socijalna je slika dobra, ljudi nalaze posao u Bjelovaru i ne trebaju se iseljavati, a živa je i poljoprivreda, premda ne kao u nekim razdobljima prošlosti«
 Iseljavanje nije pogodilo župu

Posla u Zvijercima i bjelovarskom kraju općenito ne nedostaje, pa tako svi koji doista žele privrjeđivati ostaju u svom rodnom kraju, ne iseljavaju se u obližnji Zagreb ni u inozemstvo, što je u Zvijercima vidljivo i po omjeru rođenih i umrlih koji je iz godine u godinu otprilike uravnotežen, premda je, kako kažu župljani, prisutan velik broj staračkoga i samačkoga stanovništva.

»Socijalna je slika župne zajednice raznolika, od materijalno dobrostojećih župljana do težih socijalnih slučajeva. No posla u našoj sredini ima. Primjerice, rijetko tko ide u Zagreb na posao, a naš je kraj također poljoprivredno orijentiran«, kaže Ivan Škalički, jedan od aktivnijih župnih suradnika, otac troje djece, a po struci doktor radiologije. U župi je posebno aktivan na zaručničkim tečajevima koje, kako kaže, unatoč koronavirusu ipak redovito pohode budući bračni parovi.

Župa se posebno skrbi o obiteljima, objašnjava Željka Čulo, koja je aktivna ne samo kao »predstavnica« obitelji iz Zvijeraca na dekanatskim obiteljskim susretima, nego i kao suradnica u župnom ekonomskom vijeću. »Osjećamo da bi u našoj župi bilo interesa za obiteljske susrete pa se nadamo da će naši dekanatski susreti nakon što se smiri čitava situacija povezana s koronavirusom zaživjeti kao okupljanja u našoj i drugim bjelovarskim župama.«

Župnik Darko Juras: »Ne osjećam neku posebnu težinu svakodnevnoga ‘posla’ u župi, a posebno me veseli da se zadnjih godina za Crkvu interesira sve više mladih, koji redovitije dolaze na mise«
Mlade zanimaju životna pitanja
Svojevrsna je posebnost župe to što na svom teritoriju nema osnovnih ili srednjih škola, osim jedne područne škole koja od prvoga do četvrtoga razreda ima tek nekoliko učenika, no priljev krizmanika i prvopričesnika iz godine u godinu je stabilan i kreće se oko broja 40. U pripremama za sakramente župniku pomaže vjeroučiteljica iz Prve osnovne škole Bjelovar Kristina Nemčević. »Uvijek ima više i manje zainteresiranih za kateheze, no uvijek postoje životne teme koje svi mladi prihvaćaju i o njima rado raspravljaju. Sve što se tiče njihova života rado slušaju, no čim osjete da nešto u ovom trenutku nije aktualno i napeto, za te ih je stvari već teže zainteresirati. I u školi radim s djecom od prvoga do četvrtoga razreda, a imam i dva šesta i dva sedma razreda. Najmlađi su uvijek otvoreni, a stariji su već u pubertetu pa pružaju klasične otpore prema starijima, učiteljima, autoritetima«, rekla je vjeroučiteljica Nemčević.
Davati sebe Crkvi slatka je žrtva
»U Zvijerce smo se doselili 1994. i otpočetka smo se snašli i bili prihvaćeni u ovoj sredini. Ljudi su bliski Crkvi, okupljaju se u većem broju, a rast angažmana u župi za mene i moju obitelj tekao je spontano«, kaže Ljilja Gelo, koja je osim kao čitačica na misnim slavljima na raspolaganju župi za sve što je vezano za uređenje i čistoću župne crkve. Dvojica sinova bila su aktivna u Crkvi još kao ministranti u župi sv. Antuna Padovanskoga, a najmlađa kći danas pomaže u sviranju orgulja i pjevanju.

 

IZVORGlas Koncila br. 11/2021.
Prethodni članak»DEKONSTRUKCIJA KOMUNIZMA« Novo izdanje Glasa Koncila u biblioteci »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«
Sljedeći članak(POST)PANDEMIJSKI IZAZOVI Hoće li Europska unija svjesno ući u diskriminaciju?