Vrijedi se spomenuti američko-francuskoga katoličkoga romanopisca Juliena Greena, jednoga od brojnih književnika obraćenika na katoličku vjeru iz druge polovice 19. i prve polovice 20. st.
Rođen je u Parizu 6. rujna 1900. u američkoj obitelji anglikanske vjere. Godine 1916., nakon majčine smrti, obratio se na katoličku vjeru, što će poslije učiniti i otac i sestre. Nakon što je služio u francuskoj vojsci tijekom Prvoga svjetskoga rata, upisao se na Sveučilište u Charlottesvilleu u Virginiji, gdje je godinu dana (1921./1922.) i predavao. Vratio se u Francusku 1922., ali početkom četrdesetih ponovno je predavao u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim prije ponovnoga povratka u Francusku od 1942. do 1945. služio je u američkoj vojsci.
Pisao je na francuskom jeziku. Već prvim romanom »Mont-Cinere« (1926.), o mladoj ženi iz Virginije koju je uništila majčina pohlepa, bio je i u Francuskoj i u SAD-u prepoznat odličnim romanopiscem. Slijede romani »Adrienne Mesurat«, »Levijatan« (preveden na hrvatski), »Kad bih bila ti«, »Moira«, »Vizionar«, »Svatko u svojoj noći«, »Putnik na zemlji«, »Ključevi smrti«, »Jug«, »Neprijatelj«, »Sjena«. Pisao je i drame. Autobiografska knjiga »Sjećanja na sretne dane« (1942.) jedina je na engleskom jeziku. Njegovi »Dnevnici« od 1926. sadrže njegova razmišljanja o Bogu, smrtnosti i umjetnikovim obvezama. »Nedvojbeno originalno, Greenovo je djelo ponekad osuda svijeta i postojanja – najavljuje temu ‘mučnine’ toliko prisutnu kod Sartrea. Izgnanstvo, samoća, gušenje, patnja, sve se to može vidjeti u romanima ovog Amerikanca koji je odrastao u Francuskoj, u ovom obraćeniku na katoličanstvo kojega je mučila njegova nedostojnost pred Bogom. (…) Svakomu tko je zainteresiran za veze između književnosti i duhovnosti Julien Green je nezamjenjiva referenca. Njegov život i djela studije su vječne borbe između dobra i zla, između milosti i slobodne volje, koja zaokuplja um svake misleće osobe« (E. Maher).
Godine 1970. Francuska akademija dodijelila mu je glavnu nagradu za književnost, a 1971. primljen je u Akademiju kao prvi član američkoga podrijetla. Umro je 13. kolovoza 1998. u Parizu. (L)
