Vježbanje i bavljenje športom aktivnosti su koje će svaki zdravstveni stručnjak preporučiti u cilju održavanja zdravlja. Jasno, vježbe treba prilagoditi dobi, konstituciji i zdravstvenomu stanju osobe, za što također treba postojati znanje, kako ne bi došlo do ozljeda koje neispravno ili pretjerano vježbanje može uzrokovati. Osim umjerenoga bavljenja športskim aktivnostima, za dio populacije (većinom muške) boravak u teretani postaje više od zdravlja i održavanja tjelesne forme. Trend mišićava i nabildana tijela zastupljen je relativno često među mladima, ali i među onima srednjih godina. On diktira izraženu i naglašenu mišićavost, a u želji da se što brže i što prije približe »savršenstvu«, mladi, ali i oni malo stariji skloni su posegnuti za raznim vrstama pomoći kako bi učinak bio što brži i vidljiviji. U tu svrhu nerijetko se koriste anaboličkim steroidima. To su sintetski derivati hormona testosterona koji utječe na razvoj muških spolnih i tjelesnih karakteristika. Osim toga, testosteron povećava proces anabolizma, odnosno potiče izgradnju tkiva, a osobito mišića. To postiže na način da zadržava dušik u organizmu i pojačava intenzitet sinteze bjelančevina u poprečnoprugastim mišićima. Tako se mišićna masa znatno povećava. Međutim, svako djelovanje na kemijski i strukturalni sastav stanica koje je neprirodno predstavlja rizik za funkcioniranje organa.

12,2 %
osoba koje koriste steroide može pokazivati psihotične simptome, a 25 % može pokazivati manične simptome kao što su nepromišljena neustrašivost i osjećaj nepobjedivosti – pokazala je opsežna studija o psihičkim učincima uporabe steroida. Najčešća psihička promjena, koja ponekad prelazi u poremećaj, jest velik porast agresivnosti
Uz preporuku medicinara

Uzimanje anaboličkih steroida potiče povećanje mišićne mase i snagu, ali uzrokuje i brojne štetne nuspojave. Uzimanjem anaboličkih steroida koji su i spolni hormoni smanjuje se proizvodnja vlastitoga testosterona, što može uzrokovati smanjenje ili potpuni deficit izlučivanja sperme te impotenciju kod muškaraca. Isto tako, kod žena može dovesti do prekida menstrualnoga ciklusa, izostanka ovulacije, dlakavosti, promjene boje glasa, kao i drugih obilježja povezanih s karakteristikama muškoga spola. Osim toga, upotreba anaboličkih steroida može dovesti do oštećenja jetre, bubrega, upale prostate, rasta dojki kod muškaraca, ćelavosti, povišene masnoće u krvi, povišenja krvnoga tlaka i rizika za srčani infarkt te brojnih drugih zdravstvenih problema.

Budući da ti hormoni potiču rast tkiva, oni mogu aktivirati i rast malignih stanica u organizmu. Za primjenu anaboličkih steroida postoje medicinske indikacije među kojima je i zakašnjeli pubertet, poremećaj rasta i slično, no njihova primjena i u tim slučajevima treba biti pod strogom liječničkom kontrolom. Iako je primjena anaboličkih steroida dopuštena samo na temelju preporuke medicinskih stručnjaka, oni se bez problema mogu nabaviti. Na internetskim stranicama postoje brojne reklame, što je posebno rizično za populaciju adolescenata, u kojih osim organskih oštećenja uzrokuju razna oštećenje mentalnoga zdravlja i ovisnost.

3 %
hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 15 i 16 godina konzumiralo je anaboličke steroide – pokazalo je Istraživanje ESPAD Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo iz 2011. godine
Iskrivljena slika tijela

U želji za izraženim mišićavim tijelom adolescenti najčešće počinju pretjerano vježbati. Osim pretreniranosti koja uzrokuje umor i niz sitnih oštećenja tkiva zbog fizičke prenapregnutosti, kod nekih se osoba može javiti ovisnost o vježbanju. Ovisnost o vježbanju psihofiziološka je ovisnost. Ako se poremeti redoviti raspored vježbanja, kod osobe dolazi do poremećaja raspoloženja i osjećaja krivnje. Ekstremni poremećaj povezan sa zaokupljenošću opsegom mišićne mase je bigoreksija ili muskularna dismorfija. Osobama s muskularnom dismorfijom njihovi mišići nikad nisu dovoljno veliki ni snažni pa su cijelo vrijeme opterećeni s aktivnostima povećavanja i održavanja mišićne mase. Taj poremećaj često zahtijeva pomoć psihijatra. Njegov uzrok još nije sasvim jasan, a stručnjaci pretpostavljaju da bi se moglo raditi o genetici ili kemijskoj neravnoteži u organizmu koja uzrokuje poremećaj doživljaja slike vlastitoga tijela. No s druge strane je posljedica medijskoga predstavljanja idealnoga tijela, što kod nesigurnih osoba može potaknuti poremećaj slike tijela. Taj poremećaj najčešće zahvaća muškarce, premda se javlja i kod žena, međutim kod žena su daleko izraženije anoreksija i bulimija koje predstavljaju poremećaj u prehrani zbog doživljaja vlastitoga tijela debelim, čak i ako je tjelesna težina ispod normale.

PRAVI PUT – Izgradnja mišića i unos bjelančevina
U cilju izgradnje mišića kod osoba koje se bave športom važan je unos bjelančevina jer one izgrađuju mišiće. No i ta činjenica često se interpretira na svoj način pa neke osobe koje žele ojačati svoje mišiće unose visoke količine bjelančevina u organizam. Oni obično uz redovitu prehranu uzimaju bjelančevine u prahu, u napitcima, pločicama i slično. Prezasićenost organizma bjelančevina može dovesti do opterećenja rada bubrega, a sav višak bjelančevina pretvara se u masti. Športaši i rekreativci trebali bi uzimati česte obroke (pet do šest obroka) u kojim trebaju biti zastupljene sve hranjive tvari. Uobičajeni unos bjelančevina u organizam kreće se od oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, a kod športaša ovisno o težini treninga od oko 1 do 1,5, a najviše do 2 grama po kilogramu tjelesne težine. Za uzimanje veće količine bjelančevina svakako se treba savjetovati s nutricionistom.