Prije više od trideset godina kemičari su otkrili da u reakciji benzojeve kiseline i vitamina C nastaje kancerogeni benzen. To je reakcija neugodna iznenađenja do koje dolazi u primjerice popularnim gaziranim pićima. Sve do kraja prošloga stoljeća benzojeva kiselina i vitamin C bili su redoviti sastojak mnogih zaslađenih napitaka: benzojeva kiselina kao prehrambeni konzervans (E210-E219), a askorbinska kiselina (E-300) kao vitaminski dodatak. U toj se »dobitnoj« kombinaciji osvježavajući napitci pretvaraju u otopinu benzena.
Nakon znanstvenih dokaza o prljavoj reakciji u sokovima mnogi su proizvođači odustali od uporabe benzojeve kiseline, uveli su zamjenske konzervanse ili su pak otkrili da se sokovi mogu proizvoditi bez kemijske sterilizacije. S deklaracija mnogih razvikanih brendova nestao je kemijski izvor benzena, pića bez benzojeve kiseline postala su standard. Vitaminizirani sokovi više nisu bili onečišćeni tragovima benzena.
Vještičji slatkiši
I kad se činilo da je priča s benzenom u sokovima završena, u Hrvatskoj se, eto, pojavljuju novi proizvodi sa zabranjenom smjesom benzojeve i askorbinske kiseline. S razvikanim porukama o »ekstraktima naranče i limuna s Mediterana« djeci i mladima se vraća piće obogaćeno benzenom. Da bi stvar bila gora, nije riječ se o uvoznoj robi, nego o domaćim zaslađenim napitcima renomiranoga proizvođača pića. Nemoralna ponuda kao da podsjeća na Grimmovu vješticu koja jede djecu.
Otrov za krv
Jer benzen je krvni otrov. Uzrokuje teška oštećenja koštane srži, aplastičnu anemiju, leukemiju i rak limfatičkoga sustava – mijelom. Izaziva također poremećaje imunosnoga i živčanoga sustava. Nema sigurne koncentracije kojoj čovjek ili dijete mogu biti izloženi. Zbog toga vrijedi nulta tolerancija na prisutnost benzena u prehrambenim proizvodima. Zbog toga su razumni izbacili benzojevu kiselinu iz vitaminiziranih sokova. Benzojeva kiselina nema nikakvu nutritivnu vrijednost, ali se reakcijom dekarboksilacije lako može pretvoriti u kancerogeni benzen.
Tko je kriv?
Nije jasno zbog čega je hrvatski proizvođač odlučio okrenuti ploču i vratiti zloglasnu formulu u osvježavajuća pića. Ili je posrijedi znanstvena nepismenost ili pokušaj kompromitacije hrvatskoga proizvoda. Nažalost najnoviji napitak na hrvatskom tržištu derivat je divljega braka nutricionista i kemičara. A to upućuje na loše školovanje nekih stručnjaka na matičnim fakultetima.
Zaboravljene lekcije postale su recept za zdravstveno sumnjiv proizvod. Bilo bi dovoljno (i potrebno) izmjeriti koncentraciju benzena u novim »ekstraktima s Mediterana«. Ako doza benzena iznosi nekoliko milijarditih dijelova (ppb), to nisu proizvodi za piće. Jer maksimalno dopuštena vrijednost za prisutnost benzena u pitkoj vodi je – 1 ppb.
Hrvatski paradoksi
U vrijeme kada su hrvatsko gospodarstvo i njegovi proizvodi pod stalnim pritiskom uvozne robe, ali i smeća iz tegljača, nije razumno emitirati na tržište domaći proizvod s grješkom. Zastarjela kombinacija benzojeve kiseline i vitamina C u sokovima ne može postati izvozni proizvod. Tako benzen ostaje u Hrvatskoj, u domaćim proizvodima za legalnu intoksikaciju uglavnom mladih ljudi.
Nije ovo prvi put da nadležne hrvatske institucije imaju neprikladan odnos prema benzenu u sokovima. Nakon otkrića (J. Agric. Food Chem. 1993, 41, 693) da iz benzojeve kiseline nastaje benzen Glen Lawrence, autor studije, lako rješava problem benzena u pićima: »Dovoljno je prilikom proizvodnje pića, u kojima se nalazi vitamin C, izostaviti upotrebu benzojeve kiseline i njezinih soli benzoata.« Upravo suprotno stoji u izvješću za javnost tadašnje Hrvatske agencije za hranu: kako bi se izbjegla neželjena kombinacija askorbinske i benzojeve kiseline, proizvođačima se ne preporučuje eliminacija kontroverzne benzojeve kiseline, nego neškodljivoga vitamina C koji »nije nuždan aditiv«. Dakle, afera s prehrambenim benzenom u Hrvatskoj se nastavlja…
