Desetak slovenskih svećenika, predvođenih ljubljanskim nadbiskupom i metropolitom Stanislavom Zoreom, boravilo je u Zagrebu od ponedjeljka 19. do petka 23. siječnja upoznajući svakidašnjicu Zagrebačke nadbiskupije, župe, visoka crkvena učilišta, brojne druge »kockice« u mozaiku najmnogoljudnije hrvatske dijeceze te sjedište HBK-a na Ksaveru. U sklopu višednevnoga programa izdvojili su svoje vrijeme i za čitatelje Glasa Koncila te podijelili svoje dojmove o sličnostima i različitostima dviju krajevnih Crkava.
Ako nema rađanja, nema ni duhovnih ni ostalih zvanja
Nadbiskupa Zorea pitali smo kakve su poticaje slovenski biskupi ponijeli s nedavnoga susreta »ad limina« s papom Lavom XIV. Jedan od njih odnosio se i na duhovna zvanja. »Mislim da Slovenija, kada je riječ o duhovnim zvanjima, dijeli sudbinu zapadnoga svijeta. To jest nedostatak duhovnih zvanja, ali taj problem često ne razumijemo u korijenu. Naime, problem je zapadnoga svijeta nedostatak radosti za život. Problem je i pad nataliteta. Rođenja su tijekom posljednjih pedeset ili šezdeset godina gotovo prepolovljena u Sloveniji. Iz toga slijedi i logika – ako je manje ljudi, time je i manje onih koji bi mogli postati svećenici, redovnici. Ali je i manje liječnika, medicinskih sestara… Ako nema ljudi, nema ni drugih zvanja. Atmosfera u kojoj žive današnji mladi takva je da im je potrebna mnogo veća hrabrost da bi se odlučili za svećeničko zvanje nego što je to bilo kod, primjerice, moje generacije prije nekoliko desetljeća. Onda se pojave i teškoće unutar Crkve, poput skandala vezanih za spolne zloporabe, koji stvaraju strah i bojazan u onih koji se premišljaju o svojem hodu za Kristom, o služenju Bogu i ljudima u Crkvi. Stvori se strah da je već samim time što je netko postao svećenik on netko na koga se treba gledati iskosa«, pojašnjava nadbiskup Zore i dodaje: »Kao što nam je naglasio i papa Lav XIV. – mi kao svećenici, redovnici i redovnice i svi drugi vjernici katolici trebamo živjeti svoju vjeru, svoj poziv, s radošću.«
Referendum je otkrio i ulogu kršćana u društvu
Ljubljanski nadbiskup Zore podijelio je i nekoliko pogleda na nedavni referendum u Sloveniji, kojim je »palo« pitanje uvođenja eutanazije. »Taj se referendum pokazao i kao vrlo važan u zastupanju i obrani temeljnih vrjednota o kojima govori Crkva. Naše je stajalište od početka bilo takvo da mi u tom pitanju ne ulazimo u područje politike, nego da ostanemo na području vjere i obrane temeljnih vrjednota, onoga o čemu govori evanđelje. Važno je da se kršćani oslobode straha i da svoju vjeru žive javno. Mi smo u Sloveniji već navikli tijekom posljednjih desetljeća da nam se spočitava da je vjera nešto što se živi u obitelji ili župi, ali ne i u javnosti. Kršćani se moraju osloboditi toga i svoju vjeru živjeti posvuda – na radnom mjestu, među susjedima, u društvu i politici, uvijek polazeći od svojih vjerskih uvjerenja. I referendum je pokazao da kršćanin nije samo onaj koji treba ‘ostati u sakristiji’, nego onaj koji je svjedok u svim područjima svojega života«, napominje ljubljanski nadbiskup i metropolit.
Fenomen porasta katekumena u Sloveniji
Svećenik Igor Dolinšek, koji je u Ljubljanskoj nadbiskupiji voditelj Pastoralnog ureda, u razgovoru za Glas Koncila rekao je: »Vidimo da su Ljubljanska nadbiskupija i Zagrebačka nadbiskupija u nekim izazovima s kojima se suočavaju u sličnoj poziciji, a u nekim stvarima u različitoj. Vidjeli smo i kakva je snaga raznih katoličkih fakulteta i sveučilišta, oni nude odgoj i obrazovanje ljudi ne samo u teologiji, nego formaciju koja je ukorijenjena na evanđeoskim vrjednotama – i to u granama kao što su medicina, mediji, društvo. To je nešto što država sama po sebi ne može ponuditi.«
Jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije koje su u sklopu višednevnoga boravka pohodili slovenski svećenici bila je i župa bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkoj Savici, koja nema klasičnu župnu crkvu. U glavnom gradu koji ipak rese brojni zvonici, od zagrebačke katedrale i crkve sv. Marka nadalje, postoje i župne zajednice koje se zbog političkih razloga i dalje okupljaju u improviziranim okolnostima. Kako logika kvasca i soli funkcionira u Sloveniji? »U Ljubljani se oko 65 posto stanovnika izjašnjava katolicima. No sve se više vide i razlike između onih koji žive autentično kršćanstvo i onih kojima je vjera nekakva tradicija ili navika. Onaj tko ima osobni odnos s Kristom postaje i vidljiviji svjedok u životnoj svakidašnjici«, pojašnjava svećenik Dolinšek. »Iako kod nas nije izražen fenomen kasnijih duhovnih zvanja, ipak svjedočimo nezanemarivu broju slučajeva odraslih katekumena, ljudi od 30 ili 40 godina, koji pristupaju pripremi i sakramentima kršćanske inicijacije. Oni dolaze iz vrlo različitih zanimanja, različitih životnih situacija. To je snažan znak djelovanja Duha Svetoga«, napominje Dolinšek i dodaje: »Nama je danas, sada, velika prilika progovoriti jezikom mladih, posebno na mrežama kao što su TikTok i Instagram. Vidjeli smo to i kada su se mladi upravo preko mreža uključili u kampanju oko referenduma. Oni su te kanale iskoristili da bi došli do onih koji inače, nekim oblicima komunikacije na koje smo navikli, možda i ne bi bili uključeni. Sada vidimo da nam i ti mediji mogu koristiti da bi se prenosila vjera i vrjednote koje brane ljudski život.«
Mladi koji teže duhovnosti vještije rabe i digitalne alate
U višednevnom pohodu Zagrebu sudjelovao je i mladi svećenik Janez Meglen. Među svojim vršnjacima, ali i mlađim generacijama on u Hrvatskoj i Sloveniji vidi sličnosti, ali kao jedan od problema ističe navezanost mladih na digitalne medije koji su postali opći problem, vrsta nove ovisnosti.
»Pred mladima su tako brojne aktivnosti, a tu je i ta nova ovisnost. Na kraju se dogodi da manje vremena ostavljaju za duhovna pitanja, duhovne teme ih počnu manje zanimati. Ali ipak ne možemo zaključiti da ne postoje mladi koji žele ulagati u svoju duhovnost. Zapravo oni se vrlo vješto koriste digitalnim alatima da bi svoju vjeru produbili i da bi se zauzeli i u tom prostoru za vrijednosti koje žive. Puno je novih izričaja, kao što su ‘podcasti’, mnogi se svećenici koriste novim mrežama da bi ondje objavljivali svoje kateheze, nagovore i tako došli do ljudi. U Hrvatskoj smo bili ipak nekoliko dana, no za Sloveniju možemo reći da je ondje medijska klima po mnogim pitanjima vezanim uz Katoličku Crkvu poprilično toksična. Ako se želi djelovati javno, dakle i preko tih novih tehnologija, i to je faktor koji se treba uzimati u obzir«, zaključuje svećenik Meglen, koji je mladu misu slavio 2022. godine.
